Odlazak Šmita, na dnevni red u BiH, ali i međunarodnoj zajednici, postavio je niz suštinski bitnih pitanja o tome kako bi mogao i trebalo da izgleda novi, ali legitimno izabrani visoki predstavnik u BiH, da li je konačno odzvonilo nametanju odluka i korišćenju tzv. bonskih ovlašćenja, stavljanje van snage odluka i zakona, ali i ono suštinsko - da li ćemo biti svjedoci gašenju OHR i posljednjem visokom predstavniku u BiH?
Cvijanović: BiH treba dogovor svih strana
Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, naglašava da je u ovom slučaju važno da budu ispoštovane sve procedure oko imenovanja visokog predstavnika.
Nadalje, informacije koje idu ka tome da će novi visoki predstavnik imati "tranzicioni mandat", mogle bi, prema njenom mišljenju, da budu vrlo važne, jer u tom slučaju ono što slijedi treba da bude dogovor svih strana u BiH.
Cvijanovićeva smatra da bi mandat visokog predstavnika u BiH mogao u mnogome biti različit u odnosu na prethodne.
“Svakako da će se praviti dogovor kako da se dođe do toga čovjeka i kako da se definiše jedan takav mandat koji treba da pokaže da je BiH zrela i sposobna da iskorači u demokratski život i da taj mandat bude ograničen, i po pitanju djelovanja i vremenski. I da bude posljednji, definitivno, i da se ovlašćenja prenesu na domaće insitucije“, rekla je Cvijanovićeva tokom gostovanja u emisiji “Aktuelno“ na RTRS-u.
Dodala je da je ovdje riječ o tome oko kojeg kandidata će se moći mobilisati “dovoljno volje i pameti od strane međunarodne zajednice“, kako bi ta osoba mogla da uradi ono što je prioritetan zadatak, a to je transfer ovlašćenja na domaće institucije i vraćanje na nešto što je i bilo zamišljeno Dejtonskim sporazumom, a što se, poručila je, oteklo kontroli.
Srpski član Predsjedništva BiH je uvjerena i da neće biti "bonskih ovlaštenja" na kakve su navikli u Sarajevu.
Huskić: SAD očekuju manje ovlasti nego ranije
Adnan Huskić, politički analitičar, ocjenjuje da trenutno samo postoje naznake kako bi mogao da izgleda mandat novog visokog predstavnika u BiH, ali da je i dalje nejasno ko tu koga podržava i ko bi koga mogao i želio vidjeti na tom mjestu, kao i sa kojim mandatom.
“SAD smatraju da mandat treba biti manji, treba da bude različit u suštini od prethodnih mandata u smislu posezanja za ovlastima. S druge strane, informacije sa kojima ja raspolažem idu ka tome da Amerikanci, tj. trenutna administracija očekuje da visoki predstavnik riješi pitanje državne imovine, kako bi se u potpunosti mogao otkočiti projekat Južne interkonekcije“, kaže Huskić za Aloonline.
On ostaje pri ranijim tvrdnjama da je apsolutno neophodno da se pokrene razgovor o tome da se kroz gašenje OHR-a ili proces laganog gašenja riješi nekoliko “neuralgičnih tačaka koje su dosad iziskivale reakciju visokog predstavnika“.
“Jedna od njih je pitanje odnosa između dva entiteta i odnosa između entiteta i države. Primjer je Viaduct, gdje Republika Srpska nije htjela da plati ono što je dužna, a plijenila se imovina BiH. Onda je regovao visoki predstavnik. Ta instanca treba ovdje da bude vrhovni sud i onda fali. Drugi problem su blokade u zakonodavnim organima koji treba riješiti, koji bi bio takav da onemogućava blokadu kao mehanizam političke interesne borbe, da se onemogući da jedna strana blokira npr. organizovanja sjednica“, poručio je Huskić za Aloonline.
Šajinović: U BiH se ne pitaju ništa
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina, uvjeren je da niko neće pitati rukovodstvo Republike Srpske, niti bilo koga u FBiH, šta oni misle po ovom pitanju, već da će to biti dogovor Amerikanaca i Evropljana.
Smatra da će snaga mandata novog visokog predstavika zavisiti o snazi jedinstva Evrope.
“Ako se Evropljani ujedine, onda oni mogu ponuditi jačeg visokog predstavnika koji će iza sebe imati moć ujedinjene Evrope. A ako budu razjedinjeni, novi visoki predstavnik će biti pod jakim uticajem Amerike, a to će onda značiti da će on biti protočni bojler za projekte koje Amerika želi da realizuje u BiH. Jednostavno rečeno on će biti utoliko više 'tranzicioni' koliko bude manje evropskog jedinstva“, ističe Šajinović za Aloonline.
Uz sve navedeno, Šajinović je uvjeren da bez obzira na to kako se riješi pitanje novog visokog predstavnika, jedno je sigurno – međunarodna zajednica neće pitati nikoga u BiH za mišljenje.
“Amerika želi osobu koja će promovisati američke poslovne interese u BiH, poput realizacije Južne interkonekcije, ili makar osobu koja u tome neće smetati. Evropljani su duboko svjesni da su doživjeli poniženje jer im je Amerika izdiktirala da Šmit mora da ode i sada ne žele da dožive novo poniženje da im Amerika izdiktira ko će biti novi visoki predstavnik. Zato će Evropljani pokušati nametnuti svog kandidata, ali da bi u tome uspjeli, prvo se moraju dogovoriti međusobno da zajedno izađu s jednim kandidatom pred Vašington. Ako to uspiju, imaće veće šanse da ih Amerika bude shvatila ozbiljno“, naglasio je Šajinović za Aloonline.
Najbolje upućeni u problematiku OHR-a u BiH sigurno je da su bivši visoki predstavnici, a pojedini dijele mišljenje da je potrebno ukinuti ovu Kancelariju.
Naime, Karl Bilt i Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnici pozivaju na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.
Kako su kazali u autorskom tekstu za njemački FAZ, Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno je suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.
"Bosna i Hercegovina više ne treba međunarodnu upravu. Povlačenje Kristijana Šmita pruža priliku za temeljno preusmjeravanje" piše između ostalog u tekstu.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)