Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo upozorava na posljedice nekontrolisanog korištenja digitalnih tehnologija i ističe važnost porodičnih pravila.

Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

„I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu“, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Srednjoškolci na telefonu provode osam i po sati dnevno

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja. Na osnovu tih razgovora izračunao je prosječno vrijeme koje mladi provode na mobilnim telefonima.

„Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak“, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Kao jedan od ključnih znakova problema izdvojio je kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke, koji ukazuju na to da digitalne navike roditelja mogu utjecati na porodične odnose.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 posto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od ukupno 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

„66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju“, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije te da je emocionalna bliskost oslabljena.

„Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo“, poručio je Hodžić.

TikTok i Instagram podstiču dugotrajno korištenje

Govoreći o društvenim mrežama, Hodžić je posebno izdvojio TikTok i Instagram, smatrajući ih problematičnim zbog načina na koji podstiču korisnike da nastave pregledati sadržaj.

„TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu“, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i stalno iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje i otežati korisnicima da prekinu korištenje aplikacija.

Porodična pravila važnija su od zabrana

Kao jedno od mogućih rješenja Hodžić je naveo ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje jasnih pravila unutar porodice.

„Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim“, upozorio je, ističući da je važno uključiti djecu u donošenje odluka o korištenju digitalnih uređaja.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata. Naglasio je da bi ista pravila trebala važiti i za roditelje, koji vlastitim ponašanjem daju primjer djeci.

Cilj, kako je istakao, nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, već njihovo odgovorno i svrsishodno korištenje, bez narušavanja svakodnevnog funkcionisanja i porodičnih odnosa.