Reagovali su na medijske informacije o predloženim propisima, ističući da zakonski prag od 500.000 KM nije novina, već postoji još od 2016. godine.

Reakcija Udruženja uslijedila je nakon medijskih objava o prijedlogu pravilnika koji je pripremilo Ministarstvo finansija Republike Srpske, a koji se nalazi u fazi konsultacija.

Iz Udruženja sada upozoravaju da se predložena rješenja ne mogu predstavljati kao smanjenje administrativnih obaveza, jer, prema njihovom tumačenju, ne donose suštinske olakšice.

Jedna od ključnih primjedbi Udruženja odnosi se na zakonski prag od 500.000 KM ostvarenog prometa za obavezno vođenje dvojnog knjigovodstva.

"Zakonski limit od 500.000 KM ostvarenog prometa za obavezno vođenje dvojnog knjigovodstva nije nikakva novina i ovaj zakonski limit postoji od 2016. godine", navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja smatraju da je posebno problematično što taj limit nije povećan prilikom donošenja Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske iz 2025. godine.

Kako ističu, za druge kategorije obveznika finansijskog izvještavanja zakonski limiti su korigovani na veće iznose ostvarenog prometa, uzimajući u obzir inflatorna kretanja, dok je prag za preduzetnike ostao nepromijenjen.

Računovođe su, prema navodima Udruženja, tokom stručne rasprave o zakonu iz 2025. godine predlagale da se limit poveća na **700.000 KM**, ali njihov prijedlog nije prihvaćen.

Umjesto rasterećenja, dodatni finansijski izvještaji

Udruženje posebno upozorava da prijedlog pravilnika potvrđuje nove administrativne obaveze koje proizlaze iz Zakona o računovodstvu i reviziji RS iz 2025. godine.

Prema njihovim navodima, određene kategorije preduzetnika ubuduće će morati sačinjavati i predavati **bilans novčanih tokova i napomene uz finansijske izvještaje**, što ranije nisu bile dužne raditi.

"Prijedlog Pravilnika ne predviđa nikakva suštinska olakšanja koja bi se mogla uvesti, već samo potvrđuje dodatne obaveze koje su propisane novim zakonom o računovodstvu i reviziji iz 2025. godine", poručuju iz Udruženja.

Time dovode u pitanje ocjene da će predložena rješenja omogućiti preduzetnicima jednostavnije poslovanje i smanjenje troškova administracije.

Računovođe ukazuju na razliku između očekivanih koristi od pojednostavljenja procedura i konkretnih obaveza koje proizlaze iz predloženog pravilnika i postojećeg zakonskog okvira.

Računovodstvene usluge nisu nepotreban trošak

Udruženje je reagovalo i na način na koji se u javnosti govori o troškovima računovodstvenih usluga.

Apeluju da se te usluge ne predstavljaju kao dodatni i nepotrebni troškovi za preduzetnike, naglašavajući da računovođe imaju važnu ulogu u razvoju svakog zdravog privrednog subjekta.

Istovremeno su iskazali spremnost da učestvuju u izradi zakonskih i podzakonskih propisa koji bi doveli do stvarnog smanjenja administrativnih obaveza.

Navode da Udruženje okuplja veliki broj profesionalnih računovođa s dugogodišnjim iskustvom u praksi, čija bi stručna znanja mogla doprinijeti kvalitetnijim propisima.

Njihova poruka je da se administrativno rasterećenje preduzetnika mora zasnivati na konkretnom smanjenju obaveza, a ne na predstavljanju postojećih zakonskih rješenja kao novih olakšica.

/Akta.ba/