Prema podacima Destatisa, u tu kategoriju spada više od četvrtine svih zaposlenih.

Među variocima, na primjer, troje od petoro radnika je useljeničkog porijekla, a među kuvarima i zaposlenima u proizvodnji hrane 54 odsto.

Pozivajući se na brojke iz prošlogodišnjeg mikropopisa – istovetnog velikom popisu, ali na reprezentativnom uzorku – statističari navode da se 26 odsto svih zaposlenih u Njemačkoj uselilo ili su djeca ljudi useljenih poslije 1950. godine.

Relativno malo zaposlenih useljeničkog porijekla ima u nekim poslovima opterećenim deficitom radne snage – čine osam odsto radnika u hitnim službama, devet odsto u pravosuđu i 15 odsto u poljoprivredi.

Osim deficitarnih profesija, ljudi useljeničkog porijekla se rijetko zapošljavaju u policiji, javnoj upravi, školstvu i poreskim službama.

Po sektorima, udio je posebno velik u ugostiteljstvu, uslugama čišćenja zgrada, hotelijerstvu, skladištenju i kurirskim službama.

Natprosječan udio radnika useljeničkog porijekla registrovan je i u njezi starih i automobilskoj industriji. Ti sektori zapošljavaju po više od milion ljudi, a udio useljenika je u oba po 32 odsto, prenosi DPA.

Ispod prosjeka zaposlenosti useljenika i njihove djece su javni sektor, osiguranje, poljoprivreda i obrazovanje.