Prilikom uvoza zlata, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja septembra ove godine naplaćene su dažbine u iznosu od 281.324 marke.

 

 

U isto vrijeme lani, pokazuju podaci UIO BiH, uvezeno je zlato u vrijednosti od 561.669 maraka, dok je na dažbine otišlo 96.350 KM.

Ovog plemenitog metala u raznim oblicima najviše je, kako je navedeno, stiglo iz Italije, zatim Slovenije, Kine i Njemačke.

Trgovci nakitom širom Srpske tvrde da cijene zlata konstantno rastu, zbog čega su i oni prinuđeni da prate kretanja na svjetskim berzama, što se djelimično odrazilo i na potražnju. Oni koji pazare ovu robu uglavnom to, kažu trgovci, čine u tradicionalnim prilikama poput babina i vjenčanja.

Direktor bijeljinske zlatare “Škorpion” Dragan Lukić rekao je za “Glas Srpske” da je cijena zlata višestruko skočila.

 

 

– Gram zlata prošle godine je bio oko 90 maraka, međutim, sada se ne može naći ispod 180 KM. Cijena zlata je u roku od godinu dana drastično skočila i neko ko je za 100 maraka lani mogao da kupi gram, danas ne može ni pola – istakao je Lukić i dodao da neko ko je lani uložio u zlatni nakit danas ima gotovo tri puta vredniji komad.

Vlasnik zlatare “Šarm” u Banjaluci Saša Koštica istakao je da su u proteklih devet mjeseci imali manje posla nego lani te da građani kupuju najsitniji nakit, najčešće dukate.

– Gram zlata trenutno košta 180 maraka, što je za tridesetak maraka više u odnosu na lani. Uzimajući u obzir situaciju u svijetu, stanovnici su dosta oprezniji prilikom trošenja novca, kupuju samo ono što moraju – kazao je Koštica i dodao da će, kako stvari trenutno stoje, cijena zlata i dalje rasti.

Da cijena zlata neće ostati na ovom nivou, tvrdi i suvlasnik trebinjske zlatare “Rubin” Rašo Ninković. Prema njegovim riječima, gram zlata u Trebinju se kreće od 160 do 170 maraka.

 

 

– Potražnja nije ni blizu kao prošle godine, ali kad sve oko sebe sagledamo, ne možemo reći da nismo zadovoljni prodajom. Sreća je u tome što graničimo sa Hrvatskom i Crnom Gorom, gdje je zlato dosta skuplje, zbog čega nam dosta kupaca dolazi iz komšiluka – kazao je Ninković i dodao da najviše prodaju minđuše, ogrlice, kao i drugi nakit do 500 maraka.

Štednja

Prema riječima ekonomiste Marka Đoge, naš narod nema naviku da štedi u zlatu ili drugim plemenitim metalima.

– Čisto sumnjam da se ovi proizvodi kupuju da bi se čuvali u banci ili slično. Ovi skupocjeni proizvodi se uvoze i kupuju u čisto luksuzne svrhe ili ga kupuju firme koje se bave proizvodnjom nakita. Uvoz zlata ne govori o ekonomiji BiH – smatra Đogo.

BONUS VIDEO:

;t=2101s