Zastupljenost žena u upravnim i nazdornim odborima kod nas znatno manja od EU prosjeka

Zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima kompanija u Bosni i Hercegovini i dalje ostaje značajno niža od europskog prosjeka. Dok u Europskoj uniji žene obavljaju približno trećinu menadžerskih funkcija, u BiH one zauzimaju tek svaku četvrtu rukovodeću poziciju.

Na ove pokazatelje, ali i na potrebu za sistemskim rješenjima koja bi omogućila ravnopravniji pristup žena mjestima odlučivanja, ukazuje studija "Žene u upravnim odborima u BiH: Unapređenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju", predstavljena danas u organizaciji udruženja Women on Boards Adria, uz podršku UN Women.

Podaci iz studije pokazuju da se u kompanijama koje imaju žene u rukovodstvu najčešće radi o samo jednoj ženi, dok svega 0,61 posto preduzeća ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama. To je u suprotnosti s nalazima brojnih istraživanja koja potvrđuju da rodno uravnoteženo upravljanje doprinosi većoj produktivnosti, transparentnosti i konkurentnosti poslovanja.

Analiza obuhvata gotovo 3.000 kompanija u Bosni i Hercegovini i daje pregled zastupljenosti žena u upravnim i nadzornim odborima, identifikuje ključne prepreke rodnoj ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju te otvara prostor za razmatranje zakonodavnih i institucionalnih rješenja koja bi mogla doprinijeti promjenama.

Osnivačica udruženja Women on Boards Adria Biljana Braithwaite podsjetila je da je riječ o regionalnoj neprofitnoj organizaciji koja se zalaže za inkluzivno i rodno ravnopravno liderstvo kroz saradnju s privatnim sektorom i institucijama vlasti.

"Radimo s kompanijama, s privatnim sektorom, ali i s vladama, između ostalog na tome da se potencijalno razgovara o legislativi koja bi uvela ciljeve, a ne kvote, zahvaljujući kojima ćemo onda možda i doći do ravnopravnije pozicije žena na upravljačkim pozicijama. Zahvaljujući autorici Saneli Pašić i velikom istraživačkom timu, mi smo razgovarali i gledali podatke gotovo 3.000 kompanija u Bosni i Hercegovini i ti podaci potvrđuju da su procenti žena u visokom menadžmentu i na odborima, naročito na nadzornim odborima gde se usvajaju strateške odluke, veoma mali u poređenju s brojevima koje imamo u zemljama Europske unije", kazala je Braithwaite.

"Vjerujem da je kod ustaljena praksa da na odgovorne funkcije, posebno na javne, biramo muškarce, što nam dokazuje da kao društvo nismo neutralni nego da nemamo balans kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Mi ćemo se potruditi da taj dio u novom Zakonu o radu riješimo, da ispravimo ono što bi trebalo da bude ljudsko pravo i da napravimo balans, ne samo kada su upravljačke strukture u pitanju, nego kada je u pitanju balans između privatnog i profesionalnog života", rekao je Delić.

Dodao je da zakon predviđa dodatne krugove javnih rasprava kako bi se kroz dijalog došlo do kvalitetnijih rješenja i spriječili svi oblici diskriminacije.

Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop naglasila je da nalazi studije jasno pokazuju kako problem ne leži u nedostatku znanja, iskustva ili ambicija žena, već u sistemima koji ograničavaju njihov pristup moći i uticaju.

"Nalazi studije su vrlo jasni - ženama u BiH ne nedostaje vještina, iskustvo ni ambicija. Ono što nedostaje jesu sistemi koji osiguravaju pravedan, transparentan i inkluzivan pristup pozicijama odlučivanja. Čak i kada žene dođu na rukovodeće pozicije, češće se suočavaju s ograničenjem u preuzimanju izvršnih uloga i predsjedavanju odborima. To nam govori da sama reprezentacija nije dovoljna i da su važni ujecaj i autorite", kazala je Bishop.

Prema njenim riječima, studija ukazuje i na povezanost ženskog liderstva s neravnomjernom raspodjelom neplaćenog rada u domaćinstvu, što dodatno usporava profesionalno napredovanje žena.

Istraživanje pokazuje da, uprkos visokom stepenu obrazovanja i profesionalnog iskustva, žene u BiH i dalje zauzimaju tek svaku četvrtu rukovodeću poziciju. Ukoliko se trenutni tempo promjena ne ubrza, procjenjuje se da bi ženama u BiH bilo potrebno oko 109 godina da dostignu punu rodnu ravnopravnost.

Iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa cilj od najmanje 40 posto zastupljenosti manje zastupljenog spola u procesima odlučivanja, ova odredba nema obavezujući karakter niti sadrži sankcije za nepoštivanje. Pored toga, entitetski zakoni o privrednim društvima ne uključuju odredbe koje se odnose na rodnu ravnotežu u upravnim i nadzornim odborima.

Sagovornici su poručili da je smanjenje rodnog jaza u korporativnom odlučivanju ključno za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala Bosne i Hercegovine, te su pozvali donosioce i donositeljice odluka, kao i poslovnu zajednicu, na uvođenje obavezujućih mjera, transparentnih procedura imenovanja te jačanje mentorskih i razvojnih programa namijenjenih ženama.

/Fena/