“Primam biološku terapiju na UKC RS i prvi radni dan u ovoj godini su me obavijestili da ću sada, umjesto 12,5 KM sada da plaćam 31 KM”, požalio se ogorčeni čitalac portala AloOnline.ba

Novim cjenovnikom zdravstvenih usluga, kako kažu u Udruženju za zaštitu potrošača “DON”, povećane su participacije koje se sada u apsolutnom iznosu iskazuju za preglede doktora medicine, specijaliste i supspecijaliste, bolničke dane na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i za usluge radiološke dijagnostike poput kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance.

Šta kažu u Fondu zdravstvenog osiguranja?

Biološke terapije putem javnih nabavki nabavlja i finansira za osigurana lica Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. 

“Pacijent prima terapiju u okviru bolničkog liječenja i za samu terapiju ne plaća ništa, već plaća samo participaciju za pružene usluge. Inače, biološke terapije prilično su skupe terapije i godišnje za jednog pacijenta koštaju i do tridesetak hiljada maraka. Našim osiguranicima dostupno je nekoliko bioloških terapija za neonkološka oboljenja, među kojima je i psorijaza, a primjera radi, jedan lijek u dozi od 100 mg košta oko 3.400 KM, drugi lijek u dozi od 150 mg košta oko 890 KM itd. Dakle, riječ je o skupim terapijama, ali troškove same terapije ne plaćaju pacijenti, već, kao što smo naveli, plate samo određeni iznos participacije ako lijek primaju u okviru bolničkog liječenja”, navode u Fondu.

Povećana participacija za bolničku zdravstvenu zaštitu

Na inicijativu Aktiva direktora bolnica, od ove godine participacija za bolničku zdravstvenu zaštitu je povećana (participacija je prihod zdravstvenih ustanova, ne Fonda). Razlog je, između ostalog, potreba da se raniji iznosi participacije usklade sa realnim troškovima pružanja zdravstvenih usluga koji su u prethodnim godinama značajno porasli, naročito u pogledu cijena medicinskog i nemedicinskog potrošnog materijala, lijekova, energenata, komunalnih usluga i usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. 

“Dosadašnji iznosi participacije utvrđeni su prije više od jedne decenije, tačnije 2011. godine, i u međuvremenu nisu usklađivani sa rastom troškova. Povećanje participacije bolničkih usluga bilo je neminovno kako bi se osigurala održivost zdravstvenog sistema i kontinuitet u pružanju usluga građanima”, navode u Fondu. 

Napominju da je gotovo polovina osiguranih lica po nekom osnovu oslobođena plaćanja participacije. 

“U skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, podsjećamo, participacije su za sve usluge koje spadaju u prava iz zdravstvenog osiguranja oslobođena djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice, porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, lica oboljela od mentalnih bolesti sa određenim dijagnozama, penzioneri sa najnižom penzijom i druga lica, poput RVI”, ističu. 

Pored toga, kako dodaju, kod liječenja osnovne bolesti i komplikacija, participacije su oslobođeni i oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegije i dr. Prema tome, najosjetljivije i najugroženije kategorije osiguranih lica su oslobođene plaćanja participacije, te samim tim povećanje ličnog učešća osiguranika u troškovima zdravstvene zaštite, neće se odraziti na ove kategorije osiguranika. Povećanje participacije, dakle, zasniva se na principima solidarnosti, jer teret neće snositi najugroženije kategorije, koje su zakonom oslobođene plaćanja ove obaveze.

“S obzirom na to da je participacija, kao što smo naveli, prihod zdravstvenih ustanova, očekujemo da zdravstvene ustanove povećanje participacije iskoriste na način da unaprijede kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga, kao i odnos prema pacijentima, te da se samim tim poveća zadovoljstvo pacijenata zdravstvenom zaštitom”, rekli su i dodali da participacija, kada je riječ o porodičnoj medicini (primarni nivo), nije mijenjana.

Troškovi zdravstvenih usluga

Iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011. godine, iako su u proteklih petnaest godina troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli. 

“Do rasta je došlo zbog poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji, što je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio vodeći računa o održivosti zdravstvenog Sistema”, navode u Fondu.

Važno je naglasiti da izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika. 

Ko je oslobođen participacije?

Više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu je oslobođeno plaćanja participacije. Tako su participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije.

Pored toga, participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija. Dakle, i na ovom primjeru se pokazuje solidarnost zdravstvenog sistema, jer teret finansiranja zdravstvenih usluga nije na teretu najosjetljivijih i najugroženih kategorija stanovništva.

“Dakle, Pravilnikom o visini i načinu plaćanja participacije, koji je počeo da se primjenjuje početkom godine, promjene se odnose prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja, a uvedeni su i jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike. Tako je detaljnije preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM - bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge (pacijent bez obzira koliko dugo leži u bolnici i koje usluge da mu se pružaju ne može da plati veći iznos od 370 KM). Naglašavamo da je participacija prihod zdrastvenih ustanova, ne FZO RS”, pojasnili su u ovoj ustanovi. 

Iznosi participacije

Naime, participacija za bolničko liječenje plaća se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i plaća se 30 KM po danu, bez obzira na ukupan broj dana provedenih u bolnici. Primjera radi, ako je osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana. Dakle, Pravilnikom su uvedena jasna pravila uz punu zaštitu najugroženijih kategorija osiguranika, jer oni ne plaćaju participaciju. 

“Prateći razvoj savremene medicine i farmacije, Fond je, bez dodatnog opterećenja osiguranika, u prethodnim godinama nastojao da obezbijedi dostupnost najsavremenijih zdravstvenih usluga. Tako Fond za ugradnju kohlearnog implantata po pacijentu izdvaja 61.000 KM (djeca ne plaćaju ni participaciju), za operativni zahvat na srcu 23.000 KM, za ugradnju pejsmejkera 40.626 KM, dok za operaciju tumora glave izdvaja 9.684 KM. U tim slučajevima, osiguranici plaćaju isključivo participaciju za predviđeni maksimalni broj dana ležanja u bolnici,  bez obzira koliko su dugo bili na liječenju, a ukupan iznos ne može da bude veći od definisanog maksimalnog iznosa”, kažu u FZO RS.

Dakle, primjera radi, ukoliko pacijent leži u bolnici zbog operacije na otvorenom srcu, Fond zdravstvenog osiguranja plaća za tog pacijenta operaciju koja košta 23.000 maraka, svu dijagnostiku koja je neophodna, a pacijent plaća participaciju u iznosu od 25 KM po danu za maksimalno 14 dana. Pacijent može biti u bolnici i duže od 14 dana, ali participaciju plaća samo za 14 dana.
Isto tako, dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio je do određenih nelogičnosti, tako da se u praksi dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije, nego za liječenje u bolnici. Npr., za ambulantni pregled magnetne rezonance pacijent će za MR bez kontrasta izdvojiti 50 KM za participaciju, a ukoliko ovu uslugu dobije u okviru bolničkog liječenja plaća samo participaciju za dan ležanja u bolnici, što je znatno manji iznos.

Novina u u službama hitne pomoći

Uvedena je i novina u službama hitne pomoći na način da je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima. Naime, česta je pojava da pacijenti zloupotrebljavaju resurse i koriste usluge zdravstvene zaštite u službama hitne pomoći, iako nisu hitni slučajevi, jer ne moraju ništa da plate i brže ostvare zdravstvenu zaštitu. Međutim, time se znatno opterećuju službe hitne pomoći, čime se ugrožava njihova dostupnost pacijentima kojima je zaista potrebna hitna medicinska pomoć. Uvođenjem participacije za nehitna stanja, ovakve pojave će se smanjiti i samim tim će kapaciteti hitnih službi biti adekvatnije korišteni.

Takođe, u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS) omogućeno je da se automatski razdvajaju hitna od nehitnih stanja, te je time onemogućena eventualna zloupotreba da se u hitnim stanjima naplaćuje participacija. Dakle, uvođenjem participacije u službe hitne medicinske pomoći, cilj je da se obezbijedi racionalnije korišćenje resursa, uz jasne kriterijume za razgraničenje hitnih i nehitnih stanja. 

Takođe, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske već godinama unazad preuzima značajan dio tereta finansiranja zdravstvene zaštite, iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa za zdravstvo. U odnosu na 2020. godinu, izdvajanja za domove zdravlja povećana su za 120 miliona KM, dok su izdvajanja za bolnice povećana za više od 250 miliona KM.

Mobilna aplikacija

Svjesni da osiguranici nisu dovoljno informisani o tome koliko koštaju zdravstvene usluge, Fond  planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite, kao i koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i dr.

Imajući u vidu da je participacija prihod zdravstvenih ustanova, očekuje se da se ta sredstva usmjere isključivo na poboljšanje uslova liječenja, unapređenje kvaliteta i sigurnosti pacijenata, kao i na kontinuitet u snabdijevanju lijekovima i medicinskim materijalom. U ovoj godini planirano je donošenje pravilnika o praćenju zadovoljstva korisnika uslugama zdravstvene zaštite, a u njegovoj izradi uključen je i Fond, te će posebna pažnja biti usmjerana na to da li zdravstvene ustanove usluge pružaju kvalitetno i da li su pacijenti zadovoljni. 

Budući da se iz godine u godinu povećavaju sredstva za finansiranje zdravstvene zaštite, a  sada je došlo i do izmjene participacije, očekujemo od zdravstvenih ustanova da na ove konkretne finansijske mjere podrške odgovore još boljim kvalitetom i dostupnošću zdravstvene zaštite.