U Banjaluci i drugim gradovima, divlje životinje se najčešće pojavljuju u pograničnim naseljima, voćnjacima ili oko kontejnera i deponija otpada. Širenje gradova je u većini slučaja naglo, pa gradska naselja velikom brzinom zauzimaju staništa divljih životinja.
Osnovni preduslov njihovog prisustva je geografski položaj Banjaluke i blizina prirodnih područja, planina i većih šumskih kompleksa. Neki od glavnih razloga silaska divljih životinja u gradove jesu smanjenje površine prirodnih staništa životinja i bogati izvori lako dostupne hrane u gradovima.
Kod nekih životinja uzrok silaska u gradove je i nedostatak prirodne hrane, a dešava se i da neke vrste životinja budu poplašene lovom ili krivolovom ili da su u pitanju neke mlade i neiskusne jedinke. Prema tome, vidimo da glavni razlog za pojavu divljih životinja u gradovima predstavlja čovjek.
Šta uraditi kada sretnemo divlju životinju?
- Prilikom susreta sa potencijalno opasnim divljim životinjama treba ostati miran, pribran i imati na umu da su životinje najčešće uplašene i pokušavaju da nađu izlaz iz urbanih područja. Potrebno je da građani prilikom susreta sa divljim životinjama, ukoliko ne moraju, nikad ne intervenišu sami, ne uzimaju divlje životinje iz prirode i ne drže ih u zarobljeništvu - kaže naš sagovornik biolog Jovica Sjeničić za AloOnline.
Evo nekoliko savjeta o tome šta treba uraditi u takvim situacijama:
- Ostanite mirni: Važno je da ostanete smireni i ne paničite. Divlje životinje obično neće napasti ako se osjećaju sigurno. Držite se dalje od životinje i izbjegavajte iznenadne pokrete ili buku koja bi je mogla preplašiti.
- Održavajte odstojanje: Ne približavajte se divljim životinjama. One mogu biti prestravljene ili napete, a pokušaj približavanja može ih učiniti agresivnim ili defanzivnim. Održavajte odstojanje i dajte im dovoljno prostora da se udalje.
- Ne hranite ih: Izbjegavajte hranjenje divljih životinja u urbanim područjima. Navikavanje životinja na hranu koju dobijaju od ljudi može dovesti do promjene prirodnog ponašanja i ovisnosti o hrani koju ne bi trebale konzumirati.
- Obavijestite nadležne službe: Ako primjetite divlju životinju koja je izgubljena, povrijeđena ili predstavlja rizik za vas ili druge ljude, obavijestite lokalne vlasti ili životinjski centar. Oni mogu poslati stručnjake koji će se pobrinuti o životinji ili je premjestiti na sigurno mjesto.
- Držite sebe i kućne ljubimce sigurnima: Ako imate kućne ljubimce, držite ih pod nadzorom i ne dozvoljavajte im da prilaze divljim životinjama. Neki divlji sisavci ili ptice mogu biti agresivni prema kućnim ljubimcima ako se osjećaju ugroženo.
https://aloonline.ba/vijesti/medo-sisao-do-carsije-nesvakidasnji-prizor-u-sarajevu-divlja-zivotinja-se-setala-dvoristem-skole-foto/
Neke divlje životinje ljudi ipak ilegalno hvataju i drže u zarobljeništvu zbog njihove atraktivnosti i ilegalne trgovine životinjama. Posljedica ilegalnog držanja najčešće je habituacija, odnosno proces navikavanja na situacije koje bi divlje životinje inače prirodno izbjegavale.
Nakon nekog vremena dešava se da se takve životinje puste u prirodu, što je izuzetno opasno i za ljude i za životinje. Građani moraju da znaju da zarobljeništvo, ma koliko bilo dobro dizajnirano nikad nije bolje za divlje životinje od njihovog prirodnog staništa.
- Ovom prilikom napomenuli bismo i to da nam se građani često javljaju prilikom pronalaženja povrijeđenih ili zalutalih divljih životinja, ali problem njihovog zakonskog i stručnog zbrinjavanja nije uopšte sistematski riješen. Rado bismo u saradnji sa veterinarskim i lovnim stručnjacima formirali stručnu službu za rješavanje problema sa divljim životinjama u gradovima - istakao je naš sagovornik Jovica.
U Banjaluci se najlakše zapažaju ptice (osim gradskih ptica posebno čaplje, patke, galebovi) i sisari (lisice, kune, zečevi, šišmiši, glodari), zbog njihove veličine i lake uočljivosti, mada su prisutne i brojne vrste gmizavaca (gušteri, zmije i kornjače) i vodozemci (žabe, daždevnjaci).
https://aloonline.ba/razonoda/lovci-uhvatili-medvjeda-koji-je-setao-sarajevom-evo-sta-ce-biti-s-njim-video/
Rijeka Vrbas sa poplavnim šumama i riječnim ostrvima kroz Banjaluku, prirodno je stanište mnogih vodenih ptica, pa se duž njega mogu vidjeti kolonije sive čaplje, zimovališta kormorana, parovi divljih pataka, a u preletu i druge vrste čaplji, riječnih galebova i sl. Fazan se najčešće uočava u ravničarskom području i uz rijeku Vrbas gdje se zbog vještačkog uzgoja u svrhu lova potpuno navikao na ljude.
Prilično interesantne su ptice grabljivice, pa u okolini Banjaluke se najčešće vidi mišar (škanjac) koji se hrani glodarima, zatim kobac i jastreb, česti u šumskim područjima, a soko vjetruška je svoje prirodno stanište zamijenila visokim zgradama.
Zbog velikog broja gradske laste, u Boriku često vidimo i sokola lastavičara koji ih lovi. Posebno zanimljive su noćne grabljivice ili sove koje građani češće čuju nego što vide. Gradski parkovi i aleje su stanište jedne od najmanjih sova, odnosno ćuka, a često se sreće sova mala ušara, pa i šumska sova koje su brojne zbog velikog broja glodara u gradu kojima se hrane.
Od ptica pjevačica prisutne su mnoge vrste najčešće po zelenim površinama i one se većinom hrane insektima, te tako regulišu njihovu brojnost u gradovima. Tu spadaju drozdovi, crvendać, slavuj, sjenice, čvorci i mnoge druge, a iz porodice vrana-siva vrana, čavka, gavran i gačac najčešće prave gnijezda po parkovima i jedu veliki broj insekata ali i otpad i leševe.
[caption id="attachment_384729" align="alignnone" width="1068"]
Kobac – česta ptica grabljivica u naseljenim mjestima[/caption]
Javnost većinom ne primjećuje prisustvo slijepih miševa u gradu, a oni su jedna od najvažnijih grupa životinja koja reguliše brojnost insekata u gradovima. Svoja zimska boravišta najčešće nalaze u starim zgradama i ispod krovova i u drveću, a često se i dešava da ih nesavjesni građani bespotrebno uništavaju.
[caption id="attachment_384730" align="alignnone" width="720"]
Kukuvija – vrsta sove koja u naseljima lovi glodare i gradske ptice[/caption]
Od sitnih zvijeri u gradovima se često viđa tvor, lasica i kuna bjelica, koja je uobičajena u naseljima u seoskim područjima. Ove vrste se najčešće hrane glodarima, ali nerijetko i loše zaštićenim domaćim životinjama. Od insektojeda, najčešći su jež i krtica, a sve češće u prigradska područja silaze lisica, pa i jazavac koji koriste sve lakše mogućnosti za pribavljanje hrane u gradovima. Evropski tvor nalazi se blizu ljudi hraneći se glodarima poput kućnih miševa i pacova.
Banja Luka se nalazi na graničnom području rasprostranjenja mrkog medvjeda i vuka, pa smo u zadnje vrijeme svjedoci prisustva i ovih vrsta u okolini Banjaluke i u prigradskim naseljima. U posljednje vrijeme više se bilježi pojavljivanje medvjeda u graničnim područjima njihovog stalnog ili povremenog prisustva. Zvijeri najčešće preko otpada, miris čovjeka počinju povezivati da hranom.
Lisica je čest posjetilac naseljenih mjesta u kojima se hrani ostacima hrane, domaćim životinjama ili glodarima.
Od zmija se najčešće javljaju smuk, bjelouška i ribarica, koje su sve neotrovne i potencijalno korisne vrste. O žabama, daždevnjacima, kornjačama i gušterima, kao i o raznovrsnom svijetu beskičmenjaka poput insekata, mekušaca i crva bilo bi preopširno govoriti, ali napomenućemo da nam mnoge od ovih vrsta mogu biti zanimljive i korisne, a najčešće su prisutne zbog prilično velikih područja pod travnjacima i drugim zelenim površinama u gradu.
Smuk je vjerovatno najčešća zmija koja prilazi naseljima zbog glodara i često prezimi u podrumima ili šupama, a da toga nismo ni svjesni.
Važno je zapamtiti da su divlje životinje dio prirodne sredine, pa je bitno da poštujemo njihov prostor i da se ponašamo odgovorno kada se s njima susretnemo u gradu.
BONUS VIDEO:
.jpg)
