Golgota srpskog naroda i vojske u Prvom svjetskom ratu i žrtva koja je podnijeta na putu do slobode trajno su urezane u kolektivnu memoriju srpskog nacionalnog korpusa.




Rekao je ovo predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković danas na Krfu tokom posjete Srpskoj kući, muzeju posvećenom stradanju srpske vojske tokom Albanske golgote 1915.1916. godine u Prvom svjetskom ratu.

Višković je rekao da je fasciniran žrtvom koju su podnijeli srpski vojnici da bi se sve ove godine moglo uživati u srpskoj državi i državnosti, kao i da su svi funkcioneri koji predstavljaju institucije Srbije i Republike Srpske dužni doći na to mjesto da bi se poklonili precima i upoznali sa svim nedaćama kroz koje su srpski vojnici morali proći prije veličanstvene pobjede.

– Veliki broj pripadnika srpske vojske koji se našao na Krfu i učestvovao u proboju Solunskog fronta i fenomenalnoj pobjedi sa saveznicima u Prvom svjetskom ratu dolazio je i sa prostora Republike Srpske – rekao je Višković.

Kad je riječ o stradanju srpskih vojnika na ostrvu Vido, na kojem je dnevno po 300 ljudi gubilo živote, Višković je naveo da je to mjesto stradanja najvećeg broja mladih života.


Višković je istakao i da je od kustosa zaduženog za Srpsku kuću čuo da su se Srbi ponašali apsolutno časno i da nijedan eksces nije zabilježen kod domicilnog stanovništva, nijedna krađa, tuča ili bilo kakav nemili događaj.

On je istakao da su Srbi ovdje doživljavani kao braća i dobili su svu vrstu pomoći da su se brzo mogli oporaviti i ponovo spremiti za proboj Solunskog fronta i povratak u maticu da konačno slome okupatora i donesu sa saveznicima veliku pobjedu u Prvom svjetskom ratu.

Kustos Srpske kuće na Krfu Ljubomir Saramandić upoznao je Viškovića sa istorijskim zbivanjima i njihovom značaju za srpski narod, koji je odigrao značajnu ulogu na ovim prostorima.

On je istakao da je važno pričati rođacima, prijateljima, kumovima, zašto treba doći na Krf i koliko skupo je plaćena sloboda.

– Mislim da su najvažnije emocije. Informacije su tu da ih pripreme, ovdje u Srpskoj kući, za drugi najvažniji čin hodočašća, a to su emocije na ostrvu Vidu. Ostrvo Vido je mjesto na kom pripadnici naše nacije najlakše puste suzu. To je mjesto bola, tuge i mjesto ponosa – naglasio je Saramandić.

[caption id="" align="alignnone" width="872"]FOTO: SRNA FOTO: SRNA[/caption]


Prema njegovim riječima, kada se tumači ovaj istorijski trenutak, ne smije se zadržati samo na emocijama, već se mora ići i korak dalje, a to je stvaranje osjećaja duga, dužnosti, zahvalnosti.

Ove tri rijedi, dodao je, prožimaju se u jedno osjećanje iz koga treba da proističe jedna nova energija i snaga da bi mogli savladati prepreke u budućnosti.

– Naši preci nam ne bi oprostili da se zadržimo samo na tuzi i bolu, na taj način se zatvaramo u začaran krug stradanja. Naprotiv, ovo je mjesto na kome treba da se dogodi jedan fantastičan preokret, da mi osjetimo dug i zahvalnost prema našim precima i da se vratimo sa hodočašća sa jednom novom snagom i energijom. Mislim da je to način na koje se ovo mjesto posjećuje – istakao je on.

Saramandić je podsjetio je da 1917. godine na Krfu štampan crkveni kalendar – Zora iz kog je citirao riječi koje su zapisane.
– A ti putniče, kada dođeš na Krf, obiđi srpske spomenike, svetinje srpske i oslušni šapat koji se sliva sa šumom morskih talasa. Ovdje završismo naš dug i trnovit put, u slavu i čast otadžbine. Pričajte cijelom svijetu, majci Srbiji i potomcima našim, koliko skupo se platila sloboda i steklo srpsko ujedinjenje – naveo je kustus Srpske kuće na Krfu.

Iz Biroa Vlade za odnose s javnošću su naveli da u čast herojskim podvizima srpske vojske, muzejska postavka sadrži mnogobrojne fotografije, dokumente i eksponate kojima se ilustruje period Prvog svjetskog rata odbrane Srbije 1915, stradanja srpske vojske tokom povlačenja preko Albanije i prihvata na Krfu, pa sve do odlaska vojske sa Krfa 1916.