Vršnjačko nasilje u Srpskoj u alarmantnom porastu: Broj prijavljenih slučajeva učetvorostručen za šest godina

Podaci su objavljeni u nacrtu strategije razvoja policije i unutrašnjih poslova Republike Srpske za period od 2027. do 2033. godine, koji se trenutno nalazi u procesu javnih konsultacija.

Prema navodima MUP-a, počinioci vršnjačkog nasilja najčešće su dječaci, a među preventivnim aktivnostima izdvajaju se kampanja „Stop vršnjačkom nasilju“ i projekat „Školski policajac“.

Nasilje se često prepoznaje tek kada dođe do fizičkog sukoba

Univerzitetski profesor i pedagog Nebojša Macanović upozorava da zvanični podaci ne odražavaju stvarne razmjere problema, jer se brojni incidenti prećutkuju ili zanemaruju.

„Pri tome često zanemarujemo druge oblike nasilja, poput verbalnog, kulturološkog i nasilja putem interneta. Djeca pokazuju sve manje empatije prema drugima, zbog čega često izostaje i zaštitnička reakcija prema vršnjacima koji su izloženi nasilju“, rekao je Macanović za „Glas Srpske“.

On smatra da škole moraju više pažnje posvetiti prevenciji, organizovanjem radionica sa učenicima i roditeljima, ali i podsticanjem djece da reaguju kada svjedoče nasilju.

Kao primjer naveo je vršnjački sukob u banjalučkom naselju Lazarevo, kada je jedan dječak pokušao da razdvoji učesnike tuče, dok su ostali snimali obračun.

Macanović ističe da bi takve postupke trebalo javno pohvaliti i nagraditi kako bi i druga djeca bila ohrabrena da pomognu vršnjacima.

Problematični obrasci ponašanja počinju u porodici

Sociolog Vladimir Vasić smatra da se uzroci nasilnog ponašanja često nalaze u porodičnom i društvenom okruženju, gdje djeca od najranijeg uzrasta usvajaju određene obrasce ponašanja.

„Kod dječaka se ponekad potencira, pa čak i opravdava, da budu nasilniji, arogantniji i grublji, čime im se šalje pogrešna poruka da je prihvatljivo nasiljem i konfliktom rješavati probleme“, istakao je Vasić.

Posebno je upozorio na digitalno nasilje, koje se sa društvenih mreža sve češće prenosi u svakodnevni život djece.

Prema njegovim riječima, pažnju treba obratiti i na rane znakove problematičnog ponašanja, poput izostajanja sa nastave, nepoštovanja školskih obaveza i povezivanja sa nasilničkim grupama.

Takve pojave, kako objašnjava, mogu ukazivati na potrebu za dodatnom pažnjom i stručnom podrškom.

Ponižavanje zbog odjeće takođe je oblik nasilja

Vasić naglašava da vršnjačko nasilje nije ograničeno samo na fizičke obračune, već obuhvata i psihološko, emocionalno, verbalno, seksualno i digitalno nasilje.

Poseban problem predstavlja ponižavanje djece zbog materijalnog statusa, odjeće ili predmeta koje posjeduju.

„Kada jedno dijete drugome govori da ima originalne patike ili trenerku, a da drugo nema, i zbog toga ga ponižava, i to je oblik nasilja“, objasnio je Vasić.

Upozorio je da odrasli često ne primjećuju takvo ponašanje, dok se djeca koja vrše nasilje i sama mogu suočavati sa problemima u porodičnom okruženju.

Bez saradnje roditelja i škole nema rješenja

Stručnjaci naglašavaju da je za suzbijanje vršnjačkog nasilja neophodna saradnja roditelja, nastavnika, stručnih službi i nadležnih institucija.

Vasić ističe da problem nastaje i kada roditelji odbijaju da prihvate upozorenja škole o ponašanju svoje djece.

„Policija i škola ne mogu same, potrebna je dobra saradnja sa roditeljima. Nasilje nije privatna stvar porodice, već problem koji se lako prenosi na čitavu zajednicu“, poručio je Vasić.

U okviru kampanje „Stop vršnjačkom nasilju“, policijski službenici održali su preventivna predavanja učenicima u Mrkonjić Gradu i Vlasenici.

Cilj ovih aktivnosti je pravovremeno prepoznavanje nasilja, upoznavanje djece sa njegovim posljedicama i podsticanje učenika da prijave svaki oblik ugrožavanja.

Broj evidentiranih slučajeva porastao za gotovo 329 odsto

Prema podacima MUP-a Republike Srpske, broj slučajeva vršnjačkog nasilja po godinama iznosio je:

Za šest godina broj evidentiranih slučajeva povećan je za gotovo 329 odsto. Ipak, ovi podaci ne pokazuju nužno jednak porast stvarne učestalosti nasilja, jer na statistiku mogu uticati i promjene u njegovom prepoznavanju i prijavljivanju.

(Glas Srpske)