Pravni savjetnik iz Fondacije "Udružene žene" Lana Jajčević izjavila je za Srnu da je najčešće prijavljivano fizičko, a potom psihičko nasilje, piše Srna.

"Gotovo u svakoj prijavi ima elemenata i jednog i drugog oblika, a žene se ipak odlučuju prijaviti kada je dominantno fizičko nasilje i to najteži oblici", navela je Jajčevićeva i dodala da je kroz pravno savjetovalište od januara prošlo 99 korisnica.

Ona je istakla da nasilje eskalira i da su sve češći teži oblici fizičkog nasilja, za šta smatra da je uslovljeno blagom kaznenom politikom nadležnih institucija.

Nerazumijevanje nadležnih i blage kazne

Posebno je ukazano na problem u postupanju pojedinih službenika na terenu. Dešava se da žrtve koje dođu na pravno savjetovanje navedu kako ne žele da prijave nasilnika jer su od policijskih službenika već naišli na nerazumijevanje.

"Često im se kaže da se radi o bračnim nesporazumima, a ne o nasilju nad ženama. Upozorenje se obično odnosi na ženu u smislu da se malo primiri dok se partner ne otrijezni ili dok se ne smiri", objasnila je Jajčevićeva.

Iako zakon šalje poruku da je nasilje kažnjivo, ocjenjuje se da su kazne i dalje preniske da bi postigle svrhu generalne prevencije. Na odluku žrtava da ne prijave nasilje dodatno utiče povećan broj ubistava žena, kao i činjenica da femicid nije uvršten kao zasebno krivično djelo u zakonodavstvo.

Iako su donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i uvođenje specijalističkih usluga poput sigurnih kuća i SOS telefona ohrabrili žrtve, stručnjaci upozoravaju da ima još mnogo prostora za unapređenje položaja i zaštitu žena.

(Srna)