Direktori škola u Bihaću i Velikoj Kladuši svakodnevno traže alternativna rješenja kako učenici ne bi ostajali bez redovne nastave.

Posebno nedostaju nastavnici informatike, fizike, matematike, geografije, ali i drugih ključnih predmeta. Iz Službe za zapošljavanje USK upozoravaju da bi situacija u narednom periodu mogla postati još teža, dok nadležno kantonalno ministarstvo najavljuje znatno veće stipendije za studente koji se odluče za deficitarna nastavnička usmjerenja.

Konkurs za posao na neodređeno ostao potpuno prazan

U Osnovnoj školi „Harmani 2“ u Bihaću, koju pohađa više od 800 učenika, nedostatak nastavnika postao je svakodnevni izazov. Direktorica Nermina Delić ističe da raspisivanje konkursa više ne garantuje popunjavanje otvorenih radnih mjesta.

„Nažalost, na evidencijama zavoda za zapošljavanje nemamo dovoljno tog kadra. Izuzetak su nastavnici biologije i tehničke kulture, dok nedostaju nastavnici informatike i učitelji, odnosno nastavnici razredne nastave. Kao posebnost bih izdvojila to što smo upravo završili konkursni postupak za nastavnika informatike na neodređeno vrijeme, ali nismo imali nijednog kandidata“, kazala je Delićeva.

Slična situacija vlada i u Osnovnoj školi „25. novembar“ u Velikoj Kladuši, gdje nedostaju nastavnici biologije, hemije, fizike, geografije, informatike i tehničke kulture.

gkglgh

Visokoobrazovani kadar postoji, ali ga sputavaju kruti propisi

Direktorica ove škole Veldina Alibegić upozorava da na tržištu rada postoje visokoobrazovane osobe koje bi mogle kvalitetno predavati određene predmete, ali ih važeći propisi ne prepoznaju kao stručni nastavni kadar.

„Na evidenciji nezaposlenih imamo te kadrove, odnosno osobe prirodno-matematičkih i drugih usmjerenja koje bi mogle biti zaposlene. Međutim, propisi ih tretiraju kao nestručni nastavni kadar, iako je riječ o visokoobrazovanim ljudima koji imaju odgovarajuće znanje“, pojašnjava Alibegićeva, naglašavajući da su potrebna trajna i sistemska rješenja i prilagođavanje propisa stvarnim potrebama.

I u OŠ „Todorovska Slapnica“ kod Velike Kladuše nedostaje čitav niz profila – od muzičke, likovne i tehničke kulture, do fizike i demokratije. Časove preuzimaju nastavnici drugih usmjerenja, a direktor Enis Kantarević predlaže konkretne korake:

„Nedostaje nam svih kadrova, pa čak i pomoćnog osoblja. Uveo bih sve smjerove na Pedagoški fakultet, a nastavnicima koji su trenutno na spiskovima tehnološkog viška omogućio prekvalifikaciju“, kazao je Kantarević.

Služba za zapošljavanje upozorava: Biće još teže

Prema zvaničnim podacima Službe za zapošljavanje USK, najizraženiji je deficit nastavnika fizike, informatike i geografije, ali je velika potražnja i za profesorima matematike, njemačkog jezika i stručnih predmeta.

Direktor Službe Nedžad Zukanović naglašava da je prosvjetnih radnika na evidenciji sve manje:

„Nemamo dovoljan broj prosvjetnih radnika, situacija je sve teža i sigurno će biti još teža. Moramo vidjeti s Ministarstvom obrazovanja šta učiniti, kako povećati taj broj i kako mladim ljudima dati priliku da se opredijele za ovaj poziv“, istakao je Zukanović.

Ministarstvo najavljuje veće stipendije i stimulacije

U Ministarstvu obrazovanja USK navode da su glavni razlozi za ovakvo stanje promjene na tržištu rada, smjene generacija i odlazak radnika u penziju, te slab interes mladih za upis nastavničkih fakulteta.

Pomoćnica ministarke obrazovanja za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje Azra Šulić najavljuje konkretne finansijske podsticaje za buduće studente:

„Od ove godine odlučili smo posebno vrednovati deficitarna zanimanja. Izdvojiću upis na Pedagoški fakultet, gdje će stipendije za studente koji upišu deficitarna zanimanja biti znatno veće. Svjedoci ste da je povećana i osnovica te da su primanja zaposlenih u osnovnom obrazovanju sada znatno veća“, kazala je Šulićeva.

Rukovodstva škola apeluju da se proces sistemskih reformi ubrza, kako hronični nedostatak kadra ne bi dugoročno ugrozio kvalitet obrazovanja i kontinuitet izvođenja nastave.