Kako je javila Srna, sahrana bi trebalo da bude obavljena u Banjaluci.

Ko je bila Biljana Plavšić?

Biljana Plavšić rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a odrasla je u Sarajevu.

Bila je srpski političar, univerzitetski profesor i doktor bioloških nauka, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i srpski član Predsjedništva nekadašnje SR BiH.

Bila je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, funkcioner SDS-a i predsjednik Srpskog narodnog saveza (SNS).

Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku, u oblasti biljne virusologije. Specijalizaciju je završila u Americi kao Fulbrajtov stipendista.

Preminula Biljana Plavšić

Kao naučnik-istraživač boravila je na Virološkom institutu u Pragu, Univerzitetu Minesota, kao i u Londonu, Bariju, Tripoliju i Nju Delhiju.

Ulazak u politiku

Nakon studija bila je profesor i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Uoči raspada bivše Jugoslavije napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku.

Na izborima 1990. godine izabrana je za člana kolektivnog Predsjedništva BiH.

Istovremeno je bila i predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka BiH. Uoči izbijanja rata u BiH, u aprilu 1992. godine, podnijela je ostavku na obje funkcije i prešla u Predsjedništvo Republike Srpske.

Iz Sarajeva, u kojem je već počeo rat, izašla je 20. maja 1992. godine kao posljednji član užeg srpskog rukovodstva.

U Republici Srpskoj bila je jedan od dva potpredsjednika, sve do 14. septembra 1996. godine, kada je, pod pritiskom međunarodne zajednice, Radovan Karadžić prenio predsjednička ovlašćenja na nju.

Na izborima te godine izabrana je za predsjednika Republike Srpske, dok je na sljedećim predsjedničkim izborima 1998. godine poražena od kandidata Srpske radikalne stranke (SRS) Nikole Poplašena.

Isključenje iz SDS-a i osnivanje SNS-a

Iz SDS-a je isključena 20. jula 1997. godine. Mjesec dana kasnije osnovala je Srpski narodni savez (SNS) i 28. avgusta izabrana je za predsjednika stranke.

Na Drugoj izbornoj skupštini, održanoj 30. maja 1998. godine, ponovo je izabrana za predsjednika SNS-a.

Zbog poraza na lokalnim izborima u aprilu 2000. godine, vanredna skupština SNS-a joj je 3. juna izglasala nepovjerenje. Nakon te odluke, sa 105 delegata koji su je podržali nastavila je djelovanje pod izvornim imenom partije „Srpski narodni savez – Biljana Plavšić“.

Sredinom decembra 2000. godine Plavšićeva je iz zdravstvenih razloga podnijela ostavku na funkciju poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Predaja Hagu

Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu, pred kojim je 7. aprila 2000. godine optužena.

Osuđena je 27. februara 2003. godine na 11 godina zatvora. Iz Haga je 26. juna 2003. godine prebačena u Švedsku na izdržavanje kazne u zatvoru Hinseberg, odakle je puštena krajem oktobra 2009. godine i vratila se u Beograd, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.

U Beogradu je živjela povučeno, bez političke aktivnosti. Bila je razvedena i nije imala djece, piše Srna.