Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela, te da je razlika u cijeni između dizela i benzina dostigla oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM. Ta razlika je u prethodnom periodu iznosila od 0,05 do 0,10 KM, pa je trenutni jaz direktna posljedica nestašice dizela.

Skok cijena nafte na berzama i mehanizam formiranja cijena

"Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoju rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce", naveo je Đorđe Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-om iznose oko 3,55 KM, zbog čega se može očekivati dalji rast cijena na pumpama.

Uticaj naftne krize na domaće tržište

"Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena", naglasio je Savić za RTRS.

Savić je poručio da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva svijeta. Zaključio je da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo ovaj problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije na tržištu.