Republički hidrometeorološki zavod Srbije upozorava da će nivoi Dunava, Save i Velike Morave ostati u domenu niskih vrijednosti za ovo doba godine i u narednim danima.

Situacija se ne zaobilazi ni Republiku Srpsku.

Civilna zaštita: pratimo Savu svakodnevno

Iz Civilne zaštite Republike Srpske kažu da vodostaje rijeka prate stalno, prvenstveno zbog moguće ugroženosti ljudskih života i materijalnih dobara.

"Civilna zaštita Republike Srpske vodi brigu o vodostajima rijeka kada je moguće ugrožavanje ljudskih, života i materijalnih dobara. U ovim uslovima rijeku Savu pratimo formalno, preko svakodnevnih mjerenja. Primjetno je da je vodostaj Save dosta manji od uobičajenog što je uslovljeno sušama. Koliko vidim slična je situacija s rijekom Dunav, ali imamo najavu promjene vremena pa vjerujem da će rijeka doći u prirodno stanje kako inače bude ljeti", kazao je Davor Šandara, glavni republicki inspektor Civilne zaštite Republike Srpske.

Posljedice klimatske krize koja je već tu

Vladimir Topić, ekolog i koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kaže da nizak vodostaj velikih evropskih rijeka nije izolovan slučaj, već dio šireg obrasca.

"Velike rijeke Evrope se trenutno suočavaju sa ozbiljno niskim vodostajem. Posljedice se šire kontinentom u vidu nestašica vode za navodnjavanje, kao i smanjenog riječnog brodskog saobraćaja, posebno onog koji prevozi robu i usluge, što dovodi i do ekonomskih posljedica. Najviše ovo utiče na proizvodnju hrane, tek će je biti", kaže Topić.

On dodaje da su ovakve pojave direktna posljedica klimatske krize, uz kritiku sporog prelaska na obnovljive izvore energije.

"Ovo su sve posljedice klimatske krize koja je evidentna. Ogromno sagorijevanje fosilnih goriva je i dalje na snazi. Zemlje slabo koriste priliku da demokratizuju izvore snabdijevanja i koriste obnovljive izvore energije. Velike naftaške kompanije su odgovorne za ovo stanje. Ali, na žalost, mi smo ušli u klimatsku krizu", ovakve posljedice će biti sve izraženije.

Topić upozorava da trend nije nov ni za naše rijeke.

"Mi već imamo jasne pokazatelje da su naše rijeke u posljednjih deceniju i po u padu, da protok vode nije isti kao što je bio prije par decenija. Svako ljeto svjedočimo presušivanju izvora, smanjenim vodostajima u rijekama. Trenutno je to pogodilo velike rijeke kao što su Sava i Dunav, ali još nekoliko naleta toplotnih talasa i to će evidentno biti slučaj i na mnogim našim rijekama", kazao je naš sagovornik. 

Prema njegovim riječima, region bi trebalo da bude svjestan i svoje prednosti, Bosna i Hercegovina spada među pet zemalja u Evropi sa najvećim rezervama pitke vode, ali upravo zato i posljedice njenog nestajanja mogu biti veće.

"Ne smijemo dozvoliti njihovo uništavanje, jer smo najbogatiji pitkom vodom u regionu, a među prvih pet zemalja u Evropi po rezervama pitke vode. Iz tog razloga posljedice nam mogu biti velike, te moramo dodatne napore uložiti da očuvamo našu vodu", upozorava Topić.

Šta dalje

Nizak vodostaj Save i Dunava trenutno pogađa širok pojas Evrope, od Rumunije, preko Srbije, do Republike Srpske, a stručnjaci upozoravaju da bi, uz nastavak toplotnih talasa, slična sudbina mogla zadesiti i manje vodotoke u regionu. Dok nadležne institucije u Republici Srpskoj pripremaju detaljnije podatke o stanju na terenu, ekolozi poručuju da je riječ o dijelu šireg, dugoročnog trenda uzrokovanog klimatskim promjenama, a ne o jednokratnoj epizodi suše.