Mladić koji u indeksu ima upisane 44 desetke, tokom studiranja, napisao je pet i bio koautor na tri studentska naučno-istraživačka rada iz oblasti anatomije, patološke fiziologije, hematologije i radiologije. Ono što je potrebno naglasiti jeste da je on tokom kompletnog školovanja bio uvijek jedan od najboljih ili najbolji, te je i u osnovnoj i srednjoj školi bio nosilac „Vukove diplome“.
Kako je teklo tvoje obrazovanje prije upisa fakulteta i kada si odlučio da upišeš medicinu?
"U rodnom gradu sam završio osnovnu školu, a potom i srednju u SŠC „Petar Kočić“, smjer medicinski tehničar. Oba stepena obrazovanja sam završio sa najvećim uspjehom, kao nosilac Vukove diplome, a samu odluku da ću upisati medicinu sam zvanično donio u trećem razredu srednje škole" – kaže Bodiroga.
Iza tebe je impresivan prosjek od 9,88 i brojne nagrade – šta za tebe znače ta priznanja?
"Integrisane akademske studije medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu sam upisao 2020. godine, a uspješno završio u julu 2026. godine sa prosječnom ocjenom 9,88. Tokom ovih godina trud i posvećenost su mi potvrđeni kroz stipendije Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, stipendije za izuzetno nadarene studente kao i Dositejevu stipendiju Fonda za mlade talente na završnoj godini studija. Za mene su te stipendije bile velika potvrda da se rad i disciplina primjećuju i vrednuju" – ističe Bodiroga.
Koji ti je bio prvi, a koji posljednji ispit na fakultetu?
Akademski put sam počeo polaganjem prvog ispita iz Humane genetike u januarskom roku 2021. godine sa ocjenom 10, dok sam posljednju položio Oftalmologiju u junskom roku 2026. godine, takođe sa najvišom ocjenom. Nakon uspješne odbrane diplomskog rada pod naslovom „Analiza indikacija za urgentnu traheotomiju“ koji sam napisao na Katedri za otorinolaringologiju, 17. jula sam zvanično stekao titulu doktora medicine – dodaje Bodiroga.
Koji ispiti su bili najteži za polaganje?
"Svi ispiti na našem fakultetu se mogu podijeliti u dvije cjeline – pretkliniku, koja obuhvata prve tri godine studija, i kliniku, koja se proteže kroz drugu polovinu studija. Svaki predmet nosi svoju težinu i zahtijeva posvećenost, ali pojedini traže čeličnu disciplinu i višemjesečni rad. Među najzahtjevnijim bih izdvojio anatomiju sa prve godine, zatim patološku fiziologiju i farmakologiju koje predstavljaju temelj razumijevanja medicine" – smatra Bodiroga.
Bavio si se i naučnim radom tokom studija – gdje si sve objavljivao i na šta si najponosniji?
"Kao član Naučne sekcije sam napisao pet i bio koautor na tri studentska naučno-istraživačka rada iz oblasti anatomije, patološke fiziologije, hematologije i radiologije. Rezultate svojih istraživanja sam uspješno predstavio na fakultetskim i nacionalnim kongresima, a posebno bih izdvojio učešće na nacionalnom kongresu na Kopaoniku 2022. godine kada sam kao najmlađi učesnik ostvario pobjedu na sesiji anatomije" – kaže Bodiroga.
Šta bi iz ovog ugla poručio mladim kolegama i budućim studentima medicine?
"Mlađim kolegama bih poručio da su kontinuitet, disciplina i balans ključ trajanja u medicini. Na ovom putu ćete se susresti sa preprekama i momentima koji djeluju nepravedno, ali su upravo želja i vizija ono što mora da vas gura naprijed. Ne odustajte kada je najteže – čovjek tek tada spozna sopstvenu snagu i kapacitete. Biti istrajan na ovom putu znači izgraditi sebe, kako profesionalno, tako i lično, kako biste na kraju bili ponosni na sebe" – poručuje Bodiroga.
Koji su ti planovi za dalje?
"Fokus u narednom periodu će mi biti na daljem usavršavanju kroz kliničku praksu i odrađivanje pripravničkog staža. Dugoročno, sebe vidim kao ostvarenog specijalistu koji spaja svakodnevni rad sa pacijentima i naučno-istraživački rad. Postoje određene grane medicine prema kojima gajim poseban afinitet, ali ću konačnu odluku o izboru specijalizacije i daljem karijernom putu donijeti nakon što kroz staž detaljnije prođem kroz različite kliničke oblasti" – kaže Bodiroga.
Komentari (0)