Priča o istraživanju Vedovačke jame počela je sasvim slučajno. Kako za naš portal priča Mirko Karan, član Speleološkog društva Ponir iz Banjaluke, ideja se rodila nakon obilaska poznatih pećina i jama u okolini, kada je od mještana sela Vedovica saznao da na tom području postoji jama koju je još 2009. godine istražila grupa rekreativaca.
Međutim, zbog nedostatka odgovarajuće opreme tada nisu uspjeli da istraže njenu unutrašnjost do kraja.
"Odlučili smo da je ponovo posjetimo i vidimo šta krije. Već na samom početku bilo je jasno da se radi o izuzetno zanimljivom speleološkom objektu", kaže Karan za Aloonline.
235 metara podzemne magije
Istraživanje je počelo vertikalnim spuštanjem od šest metara, nakon čega su speleolozi nastavili kroz horizontalni kanal.
Prvi dan bio je rezervisan za zahtjevan fizički posao. Nakon mapiranja prvih 85 metara, ekipa je satima proširivala uski prolaz koji ih je zaustavio.
"Upornost se isplatila. Kasno uveče uspjeli smo da prođemo dalje, a već narednog dana vratili smo se kako bismo završili istraživanje i topografsko snimanje", pojašnjava.
Na kraju su istražili ukupno 235 metara horizontalnog kanala, ali ističu da posao možda još nije završen.
"Ne možemo tvrditi da je jama u potpunosti istražena jer svaki novi prolaz može dovesti do otkrivanja novih kanala", ističe naš sagovornik.
Biserno zelena voda i bogat pećinski svijet
Najveći utisak na istraživače ostavila je izuzetno čista, biserno zelena voda u dva podzemna jezerca, ali i bogatstvo pećinskog nakita.
U jami se nalaze impresivni stalaktiti, stalagmiti i pećinske zavjese, dok u jezercima žive vodeni rakovi. Stanište su u njoj pronašli i šišmiši, kao i veliki broj različitih insekata.
Da li među njima ima novih ili rijetkih vrsta, još nije poznato.
"Neke od pronađenih vrsta poslate su na ispitivanje, a kompletan spisak nalazi se u Speleološkom društvu Ponir", kaže Karan.
S obzirom na to da raniji naziv nije bio poznat niti je jama bila evidentirana u speleološkom katastru, istraživači su joj dali ime Vedovačka jama, prema selu Vedovica.
Dalje istraživanje nastavila su trojica speleologa iz Novog Grada, među kojima je i Mirko Karan, zajedno sa članovima Speleološkog društva Ponir iz Banjaluke, čiji su od ove godine i zvanični članovi nakon uspješno završene speleološke obuke.
Kako ističe Karan, društvo je ove godine bilo izuzetno aktivno. Novi članovi uspješno su završili obuku, a tokom sezone istraženi su brojni speleološki objekti, među kojima su Ledenica, Čadžava, Vodena pećina kod Bosanskog Grahova, Hrustovačka pećina kod Sanskog Mosta, kao i Riponjina jama kod Bosanskog Petrovca, poznata po jednom od najvećih pećinskih stubova u Evropi.
Planovi za naredni period su nastavak istraživanja i otkrivanje novih speleoloških objekata, njihovo detaljno mapiranje i ucrtavanje, kako na području Novog Grada, tako i širom Bosne i Hercegovine.
Komentari (0)