Iskra koja je pokrenula najnoviju raspravu u našoj zemlji dolazi iz Kantona Sarajevo, gdje se već četvrtu godinu zaredom svim učenicama srednjih škola dijele besplatni higijenski ulošci. Ova praksa navela je dio javnosti na pitanje "da li je vrijeme da se ode korak dalje i zakonski reguliše plaćeno menstrualno odsustvo radnicama u BiH?"
Trenutno u našoj zemlji ne postoji ovakva zakonska kategorija. Žene sa dijagnostifikovanim bolnim ciklusima prinuđene su da otvaraju klasično bolovanje, što direktno znači i umanjenje njihovih mjesečnih primanja.
Vukomanović: Neophodan oprez zbog mogućnosti diskriminacije
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović ističe za Aloonline da problem ne treba gurnuti pod tepih, ali da se rješenju mora pristupiti oprezno i sistemski.
"Ovo je tema oko koje bi svakako trebalo povesti ozbiljnu javnu raspravu i prije bilo kakvih zakonskih rješenja čuti šta o tome misle žene, ali i kakve bi posljedice takva mjera mogla imati u praksi. Neophodno je razgovarati i sa poslodavcima kako bismo izbjegli mogućnost zloupotreba, ali i bilo kakav oblik diskriminacije prilikom zapošljavanja", kaže Vukomanovićeva za Aloonline.
Ona naglašava da ne treba ignorisati zdravstvene probleme sa kojima se zaposlene žene susreću.
"Svjesna sam da veliki broj žena ima izuzetno bolne cikluse i da su to dani kada im je teško da normalno funkcionišu, a kamoli da obavljaju svoje radne obaveze. Zato ovu temu ne treba olako odbacivati niti minimizirati problem sa kojim se mnoge žene suočavaju", ističe ona.
Ipak, strah od reakcije tržišta rada je jedan od mnogobrojnih kočnica ovakvih zakonskih rješenja.
"S druge strane, postavlja se pitanje da li bi uvođenje ovakvog prava u našim okolnostima dovelo do neželjenih posljedica po žene na tržištu rada. Bojazan da bi pojedini poslodavci žene mogli posmatrati kao dodatni trošak nije bez osnova i zato bi svako rješenje moralo biti pažljivo osmišljeno", kaže ona.
Politička volja i sigurnost žena kao prioritet
Kada je u pitanju spremnost institucija u Srpskoj da se ozbiljnije pozabave uvođenjem ovog prava, Vukomanovićeva navodi da su trenutni prioriteti usmjereni na rješavanje elementarnih egzistencijalnih i bezbjednosnih problema.
"Kada je riječ o Republici Srpskoj, iskreno, nisam sigurna da trenutno postoji dovoljno političkog sluha za ovakve teme. Podsjetiću da nije bilo dovoljno volje ni da se usvoje neka rješenja koja se tiču zaštite žena od nasilja. Mi se i dalje borimo da nijedna žena ne bude žrtva nasilja, da institucije reaguju pravovremeno i da pravosuđe ne toleriše takve pojave", kaže Vukomanovićeva i dodaje:
"Zato smatram da je danas prioritet da obezbijedimo veću zaštitu i sigurnost žena, a potom da otvaramo i druga važna pitanja koja se tiču kvaliteta njihovog života i radnih prava, uključujući i temu menstrualnog odsustva."
Magazinović: Podržavam otvaranje dijaloga na ovu temu
Da je za kvalitetno zakonsko rješenje i na nivou BiH, neophodan širok društveni konsenzus kako se dobre namjere ne bi obile o glavu radnicama, smatra i Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"Apsolutno podržavam otvaranje dijaloga na ovu temu", navodi Magazinović za Aloonline.
On takođe upozorava na potencijalne zamke prilikom kreiranja propisa u bh. realnosti.
"Smatram da se radi o važnom pitanju koje iz najbolje namjere koju prepoznajem kroz ovu inicijativu ne smijemo dozvoliti da se pretvori u stavljanje žena u podređen položaj na tržištu rada. Zaštita žena u tom segmentu mora biti jedan od elemenata diskusije koju smatram da treba otvoriti sa ciljem definisanja najboljih rješenja", zaključuje Magazinović.
Španija kao evropski pionir
Podsjećanja radi, Španija je u februaru 2023. godine postala prva evropska država koja je zakonski omogućila plaćeno menstrualno odsustvo u trajanju od tri do pet dana mjesečno za žene koje pate od teških i onesposobljavajućih bolova.
Ključni detalj španskog modela, koji bi mogao poslužiti kao prepisano rješenje i za druge, jeste to što troškove ovih slobodnih dana u potpunosti snosi državni sistem socijalnog osiguranja, čime je eliminisan direktan finansijski pritisak na poslodavce i smanjen rizik od diskriminacije žena pri zapošljavanju.
Izvan Evrope, ovaj institut nije novina i decenijama već postoji u zakonodavstvima zemalja poput Japana, Južne Koreje, Indonezije i Zambije.
Komentari (0)