Procedura je komplikovana ali su poslodavci uporni, pa je radnika iz Indije, Bangladeša, Nepala i Filipina sve više. Sve se radi uz posrednika, tačnije agenciju iz pomenutih zemalja, koja regrutuje radnike po zahtjevu domaćih kompanija, prepričava nam advokat Nemanja Kalajdžić.

"Sistem je sada, mogu reći, uhodan. Najteže je bilo u početku, prije dvije godine, kada nismo znali kakvi radnici će nam doći, pa su nam obično slali ljude koji ne žele da rade, nego preko BiH da odu u Evropsku uniju. Sada mi imamo dobru kominukaciju sa agentima iz Indije i drugih zemalja u Aziji, gdje nam dolaze radnici koji žele da rade ovdje i sve je veći pritisak naših kompanija na povećanje kvote uvoza radne snage", ističe Kalajdžić.

Savjet ministara BiH je za 2025. godinu odobrilo ukupno 7.229 radnih dozvola za strance, od čega:

  • 4.490 za Federaciju BiH,
  • 2.000 za Republiku Srpsku,
  • 739 za Brčko distrikt.

Za 2026. godinu kvota je dodatno povećana na 7.427 radnih dozvola, što predstavlja novi rekord ali ne i rješenja za bh. tržište. Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić,ranije je izjavio da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje najmanje 30.000 radnika.

Prema procjenama, u BiH trenutno radi više od 7.000 stranih radnika, dok su kvote za uvoz i sama procedura uvoza stranih radnika izuzetno komplikovani.

Zašto strani radnici dolaze u BiH i koliko zarađuju?

Glavni razlog dolaska stranih radnika je ekonomske prirode. Prosječna prijavljena mjesečna plata stranih radnika iznosi 895 KM, dok je medijalna plata 700 KM, prema jednom nezavisnom istraživanju. Ipak, istraživači navode da dio radnika ne prijavljuje kompletne prihode, jer dio zarade dobija „na ruke“, zbog čega su stvarna primanja vjerovatno viša.

Dostupna im i zdravstvena zaštita

Istraživanja pokazuju da 91 odsto stranih radnika ima pristup zdravstvenoj zaštiti, gdje su većina njih zadovoljni zdravstvenim uslugama. 

Kako se isplati čitav proces?

Prosječan trošak procesa dolaska u BiH iznosi 2.026 KM, dok su pojedini radnici platili i do 8.000 KM za posredovanje i putne troškove. Brojni strani radnici su morali platiti velike iznose agencijama za zapošljavanje. Dio troškova plaćaju i poslodavci, koji radnicima pored plate obezbjeđuju smještaj i hranu. 

Po riječima poslodavaca, ovaj proces jeste skup ali se isplati, jer nema drugog načina da se dođe do radnika.

"Ja trenutno imam devet radnika iz Nepala i Indije. Isti su mi troškovi kao i za domaće radnike, plus troškovi dolaska i viza, koje je takođe platila naša firma. Mi smo u takvoj situaciji da moramo uvoziti radnike, jer naših lokalnih nema. Što se tiče radnika koji dolaze za sada su dobri i kvalitetni ali i to je lutrija", ističe za Aloonline Vukašin Zdjelar, vlasnik građevinske firme "Beton d.o.o." Gradiška.

Kod građana podijeljeno mišljenje po pitanju uvoza radne snage

Prema podacima koje je objavila jedna nezavisna agencija iz BiH, čak 67 odsto građana BiH smatra da strani radnici nisu prijetnja ekonomiji, dok 77 odsto podržava da strani radnici imaju ista prava kao domaći radnici. To pokazuje da se društvo postepeno navikava na sve veći dolazak radne snage iz inostranstva.