„Četiri dana prije dogovorenog roka, mučki i kukavički, i ovo je sigurno bio jedan od uvoda tadašnjeg rukovodstva tuzlanskog djela sa Selimom Bešlagićem na čelu da se počne sa čišćenjem na najgrubiji način srpskog stanovništva s ovoga područja“, rekao je Slavko Novaković, preživjeli u Tuzlanskoj koloni.

„Tuzlansku kolonu", u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a i Teritorijalne odbrane, te "Zelenih beretki". Kao i za Dobrovoljačku u Sarajevu, za zločin u Tuzli niko nije odgovarao. Za bh. pravosuđe ovo je zločin bez kazne, počinilaca i nalogodavca.

„Imamo žrtve, znamo da ovu nije izvršila nikakva paravojna formacija, nego je sve bilo organizovano, znači, imamo nalogodavce, imamo izvršioce. Pravde nema“, rekao je Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca i cvijeća, godišnjica Tuzlanske kolone obilježena je i kod spomen-kosturnice na Gradskom Groblju Pučile u Bijeljini.

„Nezadovoljstvo neprocesuiranjem zločina koji se desio u Tuzlanskoj kolni kao i nažalost svih zločina koji su se desili u proteklom ratu, a gdje imamo srpske žrtve, Sud i Tužilaštvo naprosto nisu uradili nisu radili u korist žrtava nego nažalost po nekoj političkoj procjeni“, rekla je Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske.

„Današnji Bošnjaci, a tadašnji Muslimani nisu držali do riječi , ja sa ponosom mogu da kažem da pripadam srpskoj vojsci koja je uvijek držala do svog autoriteta i držala uvijek do onoga što dogovori“, rekao je Boško Tomić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva

„Tuzlanska kolona je samo jedan od niza zločina kojima je isti obrazac, isti imenilac, sjetimo se samo zločina na Bistriku, Velikom Parku, Skenderiji, Domu JNA pa i ovdje zasjedama koje su vršene u Tuzli prije samog zločina u Tuzlanskoj koloni“, rekao je Viktor Nuždić, b.d. direktora Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske.

„Ovaj dan bola za srpski narod dovoljno pokazuje koliko je BiH apsurdna zemlja, jer dok srpski narod žali za za nevinim žrtvama koje su stradale u Tuzlankoj koloni u Tuzli se istovremeno slavi Dan odbrane grada“, rekao je Nikola Vukelić, državni sekretar za boračko- invalidsku zaštitu i socijalna pitanja Srbije

Muslimanske paravojne snage su 15. maja 1992. godine napale kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti tuzlansku kasarnu. U napadu je ubijeno 51 lice, još tri osobe kasnije su preminule od posljedica ranjavanja, dok je 78 lica ranjeno. Ni danas ni za Dobrovoljačku ni za Brčansku maltu, nije dobijena potrebna dozvola za spomen ploču kako bi se obilježilo mjesto na kome su stradali nevini ljudi.

(ATV)