ZABRINJAVAJUĆI PODACI Spoljnotrgovinski deficit BiH prešao 11 milijardi KM
Kako se navodi u saopštenju, vrijednost uvezene robe je iznosila 27,77 milijardi KM, a izvezene 16,70 milijardi KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 11,07 milijardi KM.
-Savjet ministara usvojio je analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH za 2023. godinu, te zadužio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da ove analize dostavlja na kvartalnom nivou. U 2023. godini BiH je najviše izvozila električnu energiju – u vrijednosti od 1,06 milijardi KM, a najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 2,40 milijardi KM – piše u saopštenju, prenose Nezavisne.
Dodaje se da je najviše robe BiH izvezla u Njemačku, i to za 2,68 milijardi KM.
-Slijedi izvoz u Hrvatsku za 2,55 milijardi KM, Srbiju za 2,09 milijardi KM, Austriju 1,72 milijardi KM, Italiju 1,45 milijardi KM, te Sloveniju 1,36 milijardi KM – ističe se u saopštenju.
S druge strane, najviše proizvoda je u prošloj godini stiglo iz Italije, u iznosu od 3,87 milijardi KM, Njemačke 3,34 milijarde KM, Srbije 2,83 milijarde KM, Kine 2,63 milijarde KM, Hrvatske 2,10 milijardi KM i Turske za 1,54 milijarde KM.
-BiH je najveću pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini imala sa Austrijom, i to 172,02 odsto, što je za 1,54 odsto više nego u 2022. godini, Slovenijom 126,32 odsto, te Hrvatskom 127,65 odsto, što je za 27,56 odsto više u odnosu na godinu ranije. Izvoz u zemlje EU iznosio je 12,19 milijardi KM, što je 7,86 odsto manje nego u 2022. godini, a uvoz iz zemalja Unije iznosio je 16,37 milijardi KM, što je 0,47 odsto više u odnosu na 2022. godinu – stoji u saopštenju Savjeta ministara BiH.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako ovi podaci sami po sebi ne govore dovoljno, jer je bitno vidjeti i strukturu razmjene i tržišno učešće na domaćem tržištu, jasno je da je ovoliki deficit štetan za ekonomiju.
-Kada znamo da ni struktura ni tržišno učešće domaće robe na našem tržištu nisu povoljni, onda je sve još gore. Period rasta vrijednosti izvoza i smanjenja deficita, koji je trajao neko vrijeme, bio je samo iluzija potaknuta inflacijom i rastom vrijednosti izvoza električne energije, ali sada se opet sve vraća na standardno nepovoljnu razmjenu, možda uz dodatno pogoršanje – istakao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Dodao je da bez ekspanzije izvoza ne samo na postojeća nego i nova tržišta, bez poboljšanja strukture tog izvoza, odnosno prelaska na izvoz finalnih proizvoda i idealno vlastitih brendova, a uz smanjenje uvoza i povećanje učešća domaće robe na vlastitom tržištu u onim oblastima gdje to realno možemo ostvariti, neće niti ni promjena u ovoj oblasti.
-Domaće vlasti bi najviše pomogle da generalno unaprijede poslovno okruženje i znakove poslovanja, ali i da političari, umjesto rušenja ugleda i političke nestabilnosti, čemu svakodnevno doprinose, rade na pozitivnoj promociji i jačanju veza s potencijalnim i postojećim tržištima – naglasio je Gavran.
BONUS VIDEO: