SUŠA UZELA DANAK! Gljivari u Republici Srpskoj ostali kratkih rukava

Tokom prošle godine taj podatak je bio znatno drugačiji, jer je iz BiH tada izvezeno skoro 383.000 kilograma jestivih gljiva i tartufa teških više od 7,27 miliona KM.

Tokom deset mjeseci ove godine najviše gljiva i tartufa iz BiH je otišlo u Sloveniju, Italiju, Hrvatsku i Španiju.

Kada je riječ o uvozu, prema podacima UIO, za deset mjeseci ove godine na tržište BiH iz inostranstva je stiglo oko 82.100 kilograma u vrijednosti od 235.000 maraka. Lani je stiglo 14.407 kilograma gljiva i tartufa vrijednih 156.527 KM. Najviše ih je uvezeno iz Mađarske, Srbije i Hrvatske.

Proizvođači ističu da im je suša nanijela nemjerljivu štetu, a dodatne probleme sada im stvara povećanje cijena komposta. Zbog toga su, dodaju, bili primorani da podignu cijene, ali ni to nije dovoljno da bi sanirali minus.

– Cijene gljiva smo podizali, ali ne puno. Tako sada kilogram šampinjona košta oko šest maraka, paketić bukovače oko tri marke, dok je paketić šitake pečurke znatno poskupio, sa tri marke otišao je na pet maraka – kazao je proizvođač gljiva iz Prnjavora Novo Šušak za “Glas Srpske”.

U poređenju sa prethodnim godinama, kako je dodao, ljudi su generalno manje zainteresovani za kupovinu pečurki.

– Najtraženiji su šampinjoni jer se oni i najviše koriste, počevši od restorana do picerija i pekoteka, a odmah poslije njih najtraženije su bukovače – rekao je Šušak.

Da je ova godina što se tiče gljiva i više nego teška, kaže i Banjalučanin Miodrag Vuković koji se bavi sakupljanjem tartufa.

– Rod tartufa je na rekordno niskom nivou. Dugotrajna suša učinila je svoje, tako da je ove godine izostalo plodonošenje onih vrsta koje rastu od polovine ljeta pa naovamo – rekao je Vuković. On je naglasio da slabiji rod utiče na rast cijena gljiva.

– Na Svjetskom sajmu tartufa u Italiji cijene su dosezale i do sedam hiljada evra – kazao je Vuković.

Mastalo

Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo kazao je da je pandemija virusa korona uticala na mnoge proizvođače da odustanu od proizvodnje.

– Procjenjujemo da će kod nas biti sve manje proizvođača, a time i manje povrća i voća u ponudi. Pitanje je ko će dogodine ući u proizvodnju i onda ćemo doći u poziciju da ćemo morati još više hrane uvoziti – rekao je Mastalo.