SEMBERIJA OSTALA BEZ DEVET HILJADA POLJOPRIVREDNIKA Katastrofa koju država ne zaustavlja

Prije šest godina Semberija je kao najveća žitnica u Bosni i Hercegovini imala 12.350 poljoprivrednih proizvođača, međutim, zbog brojnih problema, njih čak 8.850 odustalo je od ove vrste posla.

Haotično stanje u 2021. dovelo je do toga da se za napuštanje obradivih površina odlučilo njih još okvirno hiljadu i oni u idućoj godini svoje zasade neće imati.

Sve ove informacije za Klix.ba su potvrđene iz Udruženja poljoprivednika Semberije, iz kojeg ističu da se problemi iz mjeseca u mjesec sve više gomilaju, dok država negativne pojave samo nijemo posmatra.

Jedna od najlošijih godina

-Godina na izmaku je jedna od najlošijih za poljoprivrednike. Početkom smo imali rod pšenice koji je bio odličnog kvaliteta, što nam je ulijevalo optimizam za dalje, ali onda je uslijedila suša koja je rod kukuruza, koji je najviše zastupljen u Semberiji, dovela na katastrofalno stanje. Imali smo prosjek od okvirno tri i po tone po hektaru, dok je on pretprošle godine iznosio 12 tona. To pokazuje kolike su razmjere katastrofe, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Mjesec decembar sa sobom je donio i svođenje godišnjih računa, a Bakajlić navodi da su dosadašnji pokazatelji takvi da će u 2021. svaki poljoprivredni proizvođač biti u minusu između 10 i 20 hiljada konvertibilnih maraka.

-I po tome vidimo da je ovo jedna katastrofa, dok država kao takva nema načina da nam pomogne. Nama je džaba dizati cijene proizvoda kada to nema ko kupiti, jer se kod nas uvozi sve i svašta. Tražili smo zaštitu domaće proizvodnje, ali vidimo da naša država i dalje uvozi. Primjer vam je Semberija, gdje je u posljednjem mjesecu uvezeno 10 hiljada prasadi, dok mi naše nemamo kome prodavati, ističe Bakajlić.

Sunovrat niko ne zaustavlja

Ocijenivši trenutni ambijent sunovratom, Bakajlić navodi da će koncem godine mnogi ljudi odustati od poljoprivredne proizvodnje, jer više nemaju računice baviti se ovakvim poslovima. Trenutna procjena je da će, kako dodaje sagovornik, Semberija ostati bez okvirno hiljadu poljoprivrednika.

-Ne mogu ja hraniti bika i dati ga za četiri marke po kilogramu, kad je sijeno pet KM, soja 130 KM, a kukuruz 60 KM. Tu nema nikakve matematike. I ja sam smanjio proizvodnju za 50 posto, dok neki od mojih kolega sada imaju potpuno prazne farme. Sređene su, dezinfikovane i čekaju bolja vremena, koja vjerujem da neće doći, zbog politike koja je trenutno na snazi. Sve je to jedno s drugim povezano, nastavlja Bakajlić.

Iza ratara u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini nalazi se jesenja sjetva. Iako su vremenske prilike pogodovale obavljanju svih poslova, kvalitet prinosa koji se očekuju u junu iduće godine pod velikim je upitnikom zbog nemogućnosti adekvatnog tretiranja zasada.

-Ljudi su posijali pšenicu i ostale usjeve, međutim zbog enormnog povećanja cijena repromaterijala, mi smo u startu odustali od bacanja jesenjeg đubriva, čijih stotinu kilograma košta između 180 i 200 maraka. Zbog toga očekujemo da će prinosi biti manji, čak i ako nam vremenske prilike budu pogodovale, jer u samom startu nismo dali ono što trebamo dati, naglasio je predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Semberski poljoprivrednici nadležnima ponovo predlažu uvođenje zaštitne mjere na način da se domaća proizvodnja stavi u prvi plan, a ne uvoz, kao što je to trenutno slučaj.

-Uvoznu robu treba kontrolisati po kvalitetu, ali i porijeklu. Moraju se mladi ljudi zaustaviti u odlasku iz BiH, uz stimulacije za otvaranje novih poljoprivrednih mjesta. Sela su pusta, sada smo već na dnu jer je konkretno u mom selu ranije bilo 30 poljoprivrednih gazdinstava, a sada je samo 11. To je loš pokazatelj kuda sve ovo vodi, zaključio je Bakajlić.