Firme u BiH duguju oko 350 miliona KM za PDV: Pogledajte ko su najveći dužnici
FOTO: Centralna banka
Na novom popisu najvećih poreskih dužnika, koji su iz UIO BiH ustupili „Nezavisnim novinama“, postoji više od 1.500 kompanija iz BiH koje duguju za PDV.
Tako je najveći dužnik prema ovoj ažuriranoj listi kompanija KJKP „Gras“ iz Sarajeva sa dugom od 25.943.475 KM.
Slijedi „Sarajevska pivara“, koja je za PDV dužna 21.142.770 KM, pa „Bosmal“ iz Sarajeva sa dugom od 12.819.107 KM, te „Monter & Co“ iz Bijeljine, koji je dužan 7.651.810 KM.
Peti dužnik je brčanska kompanija „Hisar Trade“, koja je dužna nešto više od sedam miliona KM, pa slijedi Javni servis RTV Bosne i Hercegovine sa dugom od 6.447.385 KM.
„Extrablatt“ iz Gradačca ima dug od 5.472.825 KM.
Kompanija „Gulf Real Estate“, koja je izgradila „Prvi arapski grad u BiH“, dužna je za PDV 3.216.262 KM.
„Fly Bosnia“, kompanija koja je trebalo da bude zvanični avio-prevoznik BiH, dužna je za PDV 3.019.546 KM.
Krug 10 najvećih dužnika za PDV u BiH zatvara laktaška kompanija „Kristof“, koja ima dug od 2.689.039 KM.
Iz UIO BiH rekli su da postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu, shodno važećim zakonskim propisima.
„Nakon pokretanja postupka prinudne naplate i neizmirivanja duga u dobrovoljnom periodu (10 dana od dana prijema naloga za prinudnu naplatu), Grupa za prinudnu naplatu kao organizaciona jedinica koja je nadležna da provodi postupak, vrši pljenidbe shodno Zakonu o postupku prinudne naplate prema sljedećem redoslijedu: pljenidba gotovine ili sredstava kod banaka ili dr. finansijskih institucija te blokada žiro računa dužnika, pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja, pljenidba plata, naknada, nadnica i penzije i to 20% od neto iznosa, a izuzetno primalac ima pravo da zadrži samo 250 KM mjesečno. Tu su i materijalna pokretna imovina i imovina u živoj stoci (pokretna imovina – motorna vozila, radne mašine, namještaj), kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste, intelektualna i industrijska svojina, plemeniti metali, drago kamenje, nakit, predmeti od zlata, umjetničke slike i antikviteti, pljenidba nekretnina i registracija zakonske hipoteke kod nadležnog suda, te pljenidba vrijednosnih papira i prodaja putem brokerskih kuća“, objasnili su iz UIO BiH.
Dodali su da se povećanje duga po osnovu PDV-a velikim dijelom odnosi i na zateznu kamatu, koja iznosi 0,04% svakog dana zakašnjenja.
„Naime, zbog činjenice da najveći dužnici ne izmiruju svoje obaveze već godinama, kao i u svim slučajevima gdje se više ništa ne može iskoristiti za naplatu duga, zatezna kamata koja iznosi 0,04% svakog dana zakašnjenja utiče na porast iznosa dugovanja po osnovu PDV-a. UIO koristi sve zakonski predviđene mogućnosti za naplatu svih dugovanja po osnovu indirektnih poreza“, kazali su iz ove institucije.
Ekonomista Slaviša Raković kaže za „Nezavisne novine“ da ovaj iznos nije prevelik ukoliko je to kumulirani dug, jer ne ugrožava fiskalnu stabilnost.
„Sa druge strane se postavlja pitanje kako je dopušteno da nastanu tako veliki pojedinačni dugovi uzimajući u obzir strogost propisa te da li je došlo do propusta u inspekcijskom nadzoru“, naglasio je Raković.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Biznis
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
