Ova životinja srodna je koali, kenguru i tasmanijskom đavolu, a poznata je po nekoliko zanimljivih osobina – od snažnog zadnjeg dijela tijela kojim se brani od predatora do izmeta neobičnog, kockastog oblika.

Mladunci vombata prvih pet mjeseci života provode u majčinoj torbi, gdje su zaštićeni dok rastu i razvijaju se.

Iako vombati kao grupa nisu svi jednako ugroženi, suočavaju se s gubitkom prirodnih staništa i konkurencijom za hranu. Uvođenje stranih životinjskih vrsta u Australiju povećalo je pritisak na njihove izvore hrane, jer se takmiče s biljojedima poput zečeva, goveda, ovaca i koza. Dodatne prijetnje predstavljaju lov zbog krzna i sukobi s poljoprivrednicima, čije usjeve ponekad oštećuju.

Zadnjicom se brani od predatora

Vombat ima snažan zadnji dio tijela koji mu služi kao važna odbrana od grabljivaca. Kada se nađe u opasnosti, često se povlači u svoju jazbinu i zadnjicom blokira ulaz, ostavljajući predatoru malo prostora da dopre do njega.

Njegov zadnji dio tijela sadrži čvrsto hrskavično tkivo, zbog čega je otporan na ujede i ogrebotine. Ako predator pokuša da ga izvuče iz jazbine, vombat može snažnim pokretima zadnjeg dijela tijela da ga udari i povrijedi.

Još jedna zanimljivost jeste da vombatu zubi neprestano rastu. Hrani se uglavnom travom, korijenjem i drugim biljnim materijalom, a žvakanje mu pomaže da trošenjem održava zube.

Zašto vombat ima izmet u obliku kocke?

Jedna od najneobičnijih osobina ove životinje jeste izmet karakterističnog kockastog oblika. Ovakav oblik nastaje tokom prolaska sadržaja kroz crijeva, čiji različiti dijelovi imaju različitu elastičnost i doprinose formiranju ravnih stranica.

Kockasti izmet vombatu je koristan i za obilježavanje teritorije, jer se ne kotrlja lako s mjesta na kojem ga ostavi.

Postoje tri vrste vombata: obični vombat, južni vombat dlakavog nosa i sjeverni vombat dlakavog nosa.

Trči brzinom od 40 kilometara na čas

Iako djeluje zdepasto i tromo, vombat može kratkotrajno da dostigne brzinu od oko 40 kilometara na čas. To ga čini iznenađujuće brzim za životinju takve građe.

Njegov probavni sistem prilagođen je ishrani bogatoj vlaknima. Hrana se dugo zadržava u crijevima, što mu omogućava da iz nje izvuče što više hranljivih materija.

Vombati tako spajaju neobičan izgled, zanimljive fizičke sposobnosti i posebne načine prilagođavanja životu u prirodi, zbog čega su među najzanimljivijim životinjama australijskog kontinenta, piše Telegraf.rs