Na njenom vrhu još se nije zavijorila zastava, niti su zabilježeni prvi snimci ili fotografije koje bi svjedočile o uspješnom usponu.

Osvajanje planinskog vrha poseban je trenutak u historiji alpinizma. Jedan od najpoznatijih primjera je Mont Everest, na čiji su vrh 1953. godine prvi put stigli ljudi. Sličan podvig na Muču Čišu i dalje čeka svog prvog osvajača.

„Postoji neka vrsta autorstva za svaki prvi uspon – poput pisca ili slikara koji stvara nešto od nule“, rekao je Džejson Martin, izvršni direktor Američkog alpskog instituta, prenosi N1info.

Martin smatra da je upravo mogućnost dolaska na mjesto na kojem prije nije bio nijedan čovjek jedna od najvećih privlačnosti ovakvih ekspedicija.

„Mislim da je najveća i najzanimljivija stvar što se tiče prvih uspona na divovskim, zabačenim planinama poput ove, na kojoj ste u osnovi astronaut, upravo to – doći do tog mjesta na kojem još niko nije bio. Još jedan element, naravno, veliki je dodatni izazov, jer praktički nema informacija o tome kako to učiniti“, istakao je Martin.

Planina koju štite i zakonska ograničenja

Muču Čiš nije jedini visoki vrh koji još čeka prvi uspješan uspon. Gangkar Puensum, visok 7.570 metara, nalazi se u Butanu i često se navodi kao najviša planina na koju se niko nije popeo.

Ipak, za razliku od Muču Čiša, Gangkar Puensum nije dostupan planinarskim ekspedicijama zbog ograničenja koja je uveo Butan, gdje je planinarenje zabranjeno od 2003. godine.

Zbog toga Muču Čiš ostaje jedan od najzanimljivijih izazova za alpiniste koji žele ispisati novo poglavlje u historiji osvajanja planinskih vrhova.