Žene iz ovog sela spadaju među najdugovječnije na svijetu, odmah iza žena u Hong Kongu.

Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Frontiers in Aging, koje je obuhvatilo demografske podatke od 2021. do 2025. godine, žena koja u Bolotani ima 70 godina može očekivati da će živjeti još 20,85 godina.

To je znatno više u odnosu na prosjek pokrajine Nuoro, koji iznosi 18,61 godinu, Sardinije, gdje iznosi 18,4 godine, i cijele Italije, gdje iznosi 18,06 godina.

Još je zanimljiviji podatak o šansama za doživljenje stotog rođendana. Naučnici su procijenili da žena od 70 godina u Bolotani ima 13,83 odsto vjerovatnoće da doživi 100 godina.

Poređenja radi, ta vjerovatnoća u ostatku Italije iznosi 3,54 odsto, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama više nego tri puta manja.

„Vjerujemo da je ovo najdugovječnija ženska populacija na svijetu ili da je veoma blizu toga“, istakao je epidemiolog i koautor studije S. Džej Olšanski sa Univerziteta Ilinois u Čikagu.

Iako muškarci u Bolotani ne bilježe tako izuzetne rezultate kao žene, i oni žive duže od prosjeka.

Muškarac od 70 godina u ovom mjestu ima 4,92 odsto vjerovatnoće da doživi stotu godinu, što je i dalje tri puta više od italijanskog nacionalnog prosjeka, koji iznosi 1,41 odsto.

Istraživači su napomenuli da rezultati mogu varirati u zavisnosti od posmatranog perioda, s obzirom na mali broj stanovnika, kojih ima 2.266.

Na primjer, u periodu od 2015. do 2019. godine, vjerovatnoća da žene dožive 100 godina iznosila je 1,46 odsto, iako je očekivani životni vijek sa 70 godina i dalje bio iznad državnog prosjeka.

Jedna od ključnih prednosti Bolotane za naučnike jeste izuzetno dobro očuvana arhivska građa, koja seže nekoliko vijekova unazad.

„Opštinske i crkvene matične knjige krštenih čuvaju se vijekovima, što nam je omogućilo da nezavisno i bez ikakve sumnje potvrdimo tačnu starost svake žene koja je doživjela 100 godina“, ukazao je Olšanski.

Tačni razlozi ovakve dugovječnosti tek treba da budu predmet detaljnijih bioloških i društvenih istraživanja, ali naučnici su istakli nekoliko mogućih faktora:

  • Genetika i ishrana – konzumiranje lokalno uzgojene hrane.

  • Fizička aktivnost – svakodnevno pješačenje po strmom, brdovitom terenu umjesto vožnje automobilom.

  • Društvena povezanost – život u bliskoj zajednici u kojoj je usamljenost rijetka i u kojoj se stanovnici međusobno brinu jedni o drugima.

Ovo otkriće kandiduje Bolotanu za status nove „Plave zone“. Taj termin nastao je prije oko 20 godina upravo na Sardiniji, a označava oblasti u kojima ljudi žive znatno duže od svjetskog prosjeka, piše B92. 

„Sada znamo da se u Bolotani dešava nešto izuzetno. Sljedeći korak je da razumijemo zašto je to tako i da li ta saznanja mogu pomoći ljudima širom svijeta da žive duže i zdravije“, zaključio je Den Bjutner, koautor studije i osnivač koncepta „Plavih zona“.