Selo u kojem se govori turski, a krsti sa tri prsta: Pobjegli s Balkana kako bi sačuvali vjeru (VIDEO)

Upravo je ovo neobično privuklo pažnju brojnih putnika, među kojima je i ekipa popularnog jutjub kanala "Priče sa druma", koja je posjetila selo Bešalma, jedno od najpoznatijih mjesta u Gagauziji.

Priča o "pravoslavnim Turcima"

Mnogi Gagauze nazivaju "pravoslavnim Turcima", ali njihova istorija daleko je složenija od tog kratkog opisa.

Prema najprihvaćenijim istorijskim teorijama, Gagauzi potiču od turkijskih naroda koji su se još u srednjem vijeku naselili na Balkanu. Tokom vijekova zadržali su svoj jezik iz ogranka turskih jezika, ali su prihvatili pravoslavno hrišćanstvo, po čemu se razlikuju od većine drugih turkijskih naroda.

Njihovo porijeklo i danas je predmet naučnih rasprava, a postoji više od dvadeset različitih teorija o njihovom nastanku. Ipak, većina istraživača smatra da su njihove korijene oblikovale migracije turkijskih plemena kroz Balkan i područje Crnog mora.

Jedna od priča koja se prenosi među Gagauzima govori da su njihovi preci prije oko dva vijeka napustili Balkan kako bi sačuvali svoju vjeru.

"Njihovi preci su prije 200 godina spakovali sve što su imali i pobjegli s Balkana i to praktično od sopstvenog naroda. Dok je Osmansko carstvo širilo islam, oni su odlučili da po svaku cijenu sačuvaju hrišćanstvo. Ta odluka ih je odvela pravo u daleko i nepoznatu stepu", navodi ekipa kanala "Priče sa druma" u svom putopisu.

Selo u kojem se priča turski, a krsti sa tri prsta

Istoričari navode da su se veće grupe Gagauza početkom 19. vijeka, nakon rusko-turskih ratova, preselile iz današnje Bugarske i Dobrudže u tadašnju Besarabiju, gdje im je Rusko Carstvo dodijelilo zemlju za naseljavanje. Upravo na tom prostoru nastala su brojna sela u kojima i danas čine većinsko stanovništvo.

Jedno od njih je Bešalma, selo osnovano krajem 18. vijeka, koje se smatra jednim od kulturnih centara Gagauza. Danas gotovo svi njegovi stanovnici pripadaju ovom narodu, a mjesto je poznato po očuvanju tradicionalne arhitekture, običaja, narodnih nošnji i jezika.

Iako govore gagauški, jezik iz ogranka turskih jezika koji je veoma sličan turskom, Gagauzi su po vjeroispovijesti pravoslavci. U Gagauziji su službeni jezici gagauški, rumunski i ruski, a ruski je u svakodnevnom životu veoma zastupljen zbog nasljeđa iz sovjetskog perioda.

Njihov identitet često izaziva znatiželju upravo zbog spoja dvije tradicije koje se na prvi pogled čine nespojivim, odnsosno turkijskog jezika i pravoslavne vjere. U njihovim domovima mogu se vidjeti pravoslavne ikone, slave Božić i Vaskrs po pravoslavnom kalendaru, dok istovremeno njeguju jezik i dio kulturne baštine koji ih povezuje s drugim turkijskim narodima.

Više o ovom narodu pogledajte u reportaži ekipe "Priče sa druma".