"Petkom ne puštam mašinu bez obzira što nije crveno slovo".
"Na ovaj dan ne usisavam, ne perem prozore i ne koristim iglu za šivenje".
"Ne kupam se petkom i ne siječem nokte!".
U pitanju su izjave koje često možete čuti od domaćica u Srbiji, a koje se baziraju na narodnom vjerovanju da se tog dana u nedjelji svi poslovi završavaju, a novi nikako ne započinju. Pored toga, može se dovesti i u vezu sa hrišćanstvom, jer hrišćani petkom poste i tuguju jer je Isus Hrist razapet na krst.
Otud najverovatnije praksa da se muškarci petkom ne briju i ne šišaju, a žene se ne češljaju. Vjeruje se da se petkom ne treba češljati jer boli glava i kosa tada od češljanja hoće brzo da osijedi.
Na ovaj dan, kaže naš narod, ne valja da se išta pozajmljuje, pa je čak i vraćati dug petkom strogo zabranjeno.
U Istočnoj Srbiji petkom se u pojedinim domaćinstvima i dan danas ništa ne daje iz kuće, pogotovo mlijeko, sir, vuna, kao i bilo šta od stoke. Ni sirće se toga dana ne daje iz kuće.
U slučaju da se prekrši pravilo vezano za mlijeko, vjeruje se da bi vukovi podavili stoku i napali čobane.
Ovoga dana naši stari takođe nisu radili u vinogradima, a ni volove nisu upregali, osim u slučaju kada su se na putu zatekli.
Za razliku od njih, za mlade generacije riječ je o sujevjerju i jedino petak 13. doživljavaju kao baksuzan, nesrećan dan.
Drugi petkovi takođe imaju svoja naročita imena. Prvi petak poslije mjesečeve mijene zove se Mladi petak. U Mladi petak žene i djevojke ništa ne rade od ženskih radova, ne gotove, hljeb ne mijese, ne šiju, ne peglaju veš, a razlog je glavobolja. Petak koji pada u Tudorove nedjelje zove se Ludi petak, petak u Strasnoj nedjelji zove se Veliki petak, prvi petak po Uskrsu zove se Svetli, a Trojičine nedelje zove se Rusani petak, piše Telegraf.
BONUS VIDEO:
;t=1859s
