Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.
U svijetu se govori oko 6.000 jezika, a prema prognozama lingvista, do kraja 21. vijeka više od polovine, čak i do dvije trećine će odumrijeti.
Svake dvije sedmice u svijetu se ugasi po jedan jezik. Osnovno za preživljavanje jezika je da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama i medijima.
https://aloonline.ba/vijesti/mandrapa-srpski-jezik-identitet-srbi/
Generalna skupština UNESCO proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
https://aloonline.ba/vijesti/danas-medjunarodni-dan-maternjeg-jezika/
Mnogi će se pitati, vrijedi li zbog toga gubiti glavu, ali lingvisti će reći da od standardizacije jezika i njegovog uvođenje u zvaničnu upotrebu umnogome zavisi život, identitet, pa čak i opstanak jedne zajednice.
Kako je za Radio republike Srpske rekla Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske, mnogi narodi nisu te sreće, zbog jezičkog kolonijalizma.
– U Africi i Aziji mnogi narodi ne mogu da se školuju ili učestvuju u javnom životu, ukoliko ne govore jezik kolonijalne sile, koja je vladala njihovom domovinom – rekla je Savićeva.
-Zasluga je Vuka Karadžića i drugih reformatora, koji su standardizovali srpski jezik, što danas možemo učiti, studirati, čitati, voditi politiku i javne poslove na svom maternjem jeziku – poručila je Aleksandra Savić.
BONUS VIDEO:
