Kad slažu, dovijaju se na različite načine – koriste informacije iz popularne kulture, nabrzaka guglaju likove, sjećaju se filmskih i TV ekranizacija…

Na sajtu Sky Arts od 2 000 odraslih ispitanika polovina je priznala da većinu knjiga koje stoje na njihovim policama nisu pročitali, dok tri odsto ljudi krije koje knjige i časopise zaista čita.

A kada je riječ o tome koje knjige obično lažu da su ih pročitali, to su uglavnom sljedeći naslovi:


  • “1984”, Džordž Orvel

  • “Rat i mir”, Lav Tolstoj

  • “Velika očekivanja”, Čarls Dikens

  • “Lovac u žitu”, Dž. D. Selindžer

  • “Put u Indiju”, E.M. Forester

  • “Gospodar prstenova”, Dž. R.R. Tolkin

  • “Ubiti pticu rugalicu”, Harper Li

  • “Zločin i kazna”, Fjodor Dostojevski

  • “Gordost i predrasude”, Džejn Ostin

  • “Džejn Ejr”, Šarlota Bronte


A tu se spisak ne završava. Među knjigama koje se vrlo često pominju, ali ne uvijek i čitaju su i ove:

  • “Biblija”

  • “Odiseja”, Homer

  • “Orkanski visovi”, Emili Bronte

  • “Stakleno zvono”, Silvija Plat

  • “Lolita”, Vladimir Nabokov

  • “Starac i more” Ernest Hamingvej

  • “Kratka istorija vremena”, Stiven Hoking

  • “Avanture Toma Sojera”, Mark Tven

  • “Mobi Dik”, Herman Melvil

  • “Romeo i Julija”, Vilijam Šekspir


Ljudi lažu da su pokupili mudrosti baš sa stranica ovih djela, jer su u pitaju klasici, kompleksne i opširne knjige, koje omogućavaju isticanje u društvu ili uklapanje u intelektualne krugove.

A i mnoge od njih su dio školskog kurikuluma, tako da nije teško izvlačiti se na onu “čitao sam davno tu lektiru”, kada tobožnji čitalac zaboravi neki detalj iz knjige.

BONUS VIDEO: