U najnovijem istraživanju stručnjaci su pokušali utvrditi kako se tačno u vazduhu ponašaju čestice mikroplastike i utiču li one na naš klimatski sistem. Naime, druge vrste čestica, poput prašine, ili raspršuju ili apsorbuju sunčevu svjetlost te posljedično ili hlade ili zagrijavaju našu atmosferu. Sada su naučnici ustanovili da mikroplastika čini i jedno i drugo.
U većoj mjeri hladi atmosferu
Stručnjaci su na početku očekivali da će mikroplastika u vazduhu poput većine aerosola, raspršiti Sunčevu svjetlost te je reflektovati nazad u svemir; što bi značilo da hladi klimu na Zemlji, piše The Conversation.
Većina vrsta aerosola u atmosferi raspršuje svjetlost, stoga se može reći da su aerosoli djelimično nadoknadili zagrijavanje koje uzrokuju staklenički gasovi. Izuzetak je jedino čađ koja dobro upija Sunčevu svjetlost i ima efekat zagrijavanja.
Studija pokazuje da je mikroplastika uvazduhu efektna u raspršivanju Sunčeve svjetlosti, što implicira učinak hlađenja na klimu. Međutim, ona takođe može apsorbovati zračenje koje emituje Zemlja, što znači da u vrlo maloj mjeri doprinosi efektu staklenika.
Iako je uticaj mikroplastike na globalnu klimu trenutno vrlo mali, pri čemu dominira efekat hlađenja, naučnici smatraju da će se on u budućnosti povećati do te mjere da bi mikroplastika u vazduhu mogla imati uticaj na klimu uporediv s drugim vrstama aerosola.
Utjecaj na klimu u budućnosti
Procjenjuje se da se do danas na odlagalištima ili u okolišu već nakupilo oko 5 milijardi tona plastičnog otpada. Takođe se predviđa da će se ta brojka udvostručiti u sljedeće tri decenije. Bez ozbiljnog napora da se riješi problem onečišćenja mikroplastikom, stručnjaci smatraju da bi ona u budućnosti mogla imati značajniji uticaj na našu klimu.
Istraživanje naziva Direct radiative effects of airborne microplastics objavljeno je u časopisu Nature.
