Srpska pravoslavna crkva obiljeležava 21. septembra rođenje presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina.
[caption id="attachment_28825" align="alignnone" width="900"]
foto/wikipedia[/caption]
Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.
Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo kćerka u poznim godinama, već i Bogomajka – Marija je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i majke iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno porijeklo carsko, a po majci arhijerejsko.
Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalimski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma.
Sa 15 godina primila je blagu vijest od arhangela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnijela ga je u hram. Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.
Poslije njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama. Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.
Ako bude vedro na Malu Gospojinu vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime...