Sa dužinom od samo oko pola metra, Foskeia spada među najmanje poznate ornitopodne dinosauruse.

Studija, koju je predvodio Pol Emil Djedone sa Nacionalnog univerziteta Rio Negro u Argentini, otkriva da je Foskeia, uprkos svojoj veličini, imala neobično naprednu lobanju. 

Nalazi je smještaju blizu najranijih korijena evropske biljojedne grupe dinosaurusa Rhabdodontidae.

Fosili od pet jedinki

"Od prvog trenutka kada ljudi vide ovu životinju, ostanu zapanjeni time koliko je zapravo sićušna. Ipak, ona ima veoma razvijenu lobanju sa neočekivanim anatomskim inovacijama", rekao je Djedone.

Fosili potiču od najmanje pet jedinki, a prvi ih je otkrio Fidel Torsida Fernandes Baldor iz Muzeja dinosaurusa u "Salas de los Infantes". Njihove sitne proporcije odmah su upale u oči.

"Od početka smo znali da su ove kosti izuzetne zbog svoje sitne veličine. Jednako je impresivno kako proučavanje ove životinje preokreće globalne ideje o evoluciji ornitopodnih dinosaurusa", kazao je on.

Razumijevanje evolucije 

Naziv Foskeia potiče iz starogrčkog. Prefiks "fos" znači "lagano", što odražava izuzetno mala i laka tijela odraslih jedinki (Djedone i saradnici, 2023). Riječ "skei" potiče od "boskein", što znači traženje hrane. 

Naziv vrste pelendonum odaje počast Pelendonima, keltiberskom plemenu koje je nekada živjelo u regionu Fuentes del Duero, sjeverno od pokrajine Sorija, jugoistočno od Burgosa i možda jugoistočno od La Riohe.

Istraživači kažu da Foskeia ima ključnu ulogu u razumijevanju evolucije dinosaurusa. 

Markos Besera sa Nacionalnog univerziteta u Kordobi naglašava da mala veličina nije značila jednostavnost: "Minijaturizacija nije podrazumijevala evolutivnu jednostavnost - ova lobanja je neobična i visoko specijalizovana".

Praznina od 70 miliona godina

Tjeri Tortosa iz Prirodnog rezervata Sent Vikutuar istakao je njen širi značaj: "Foskeia pomaže da se popuni praznina od 70 miliona godina, to je mali ključ koji otključava ogromno poglavlje koje nedostaje."

Tabata Zanesko Fereira sa Saveznog univerziteta u Rio de Žaneiru dodala je da "to nije 'mini Iguanodon', nego da je to nešto fundamentalno drugačije." 

"Njena anatomija je neobična upravo na onaj način koji iznova ispisuje evolutivna stabla", istakla je Penelopa Krusado Kabaljero sa Univerziteta u La Laguni. 

Mikroskopska analiza kostiju, koju je nadgledao dr Koen Sten sa Vrije Universiteit Brisel, pokazuje da je najveći fosil pripadao potpuno zreloj odrasloj jedinki. 

Unutrašnja struktura kostiju otkriva važne tragove o rastu i metabolizmu.

Eksperimentisanje 

"Mikrostruktura kostiju nam govori da je barem jedna jedinka bila odrasla, sa metaboličkim režimom koji se približava onom kod malih sisara ili ptica", objasnio je Sten.

Dodaje da je poznavanje rasta i razvoja ključno ako žele da uporede anatomiju Foskeie sa drugim vrstama. 

"Mlade jedinke sklone su promjenama anatomskih karakteristika kako rastu", rekao je Sten.

Koristeći modernizovano evolutivno modeliranje, tim je otkrio da je Foskeia najuže povezana sa australijskim dinosaurusom Mutaburasaurusom, smještajući je u grupu Rhabdodontomorpha. 

To takođe proširuje poznatu raznovrsnost evropske grupe (kladusa) Rhabdodontia.

Analiza dodatno podržava oživljavanje grupe o kojoj se dugo raspravljalo, poznate kao Fitodinosauria. 

"Prema našim rezultatima, biljojedi dinosaurusi čine prirodnu grupu nazvanu Fitodinosauria. Ovu hipotezu treba dodatno testirati sa više podataka", istakao je Djedone.

Prilagodila se okruženju

Čak i sa svojom sitnom građom, Foskeia se dobro prilagodila svom okruženju. 

Dinosaurus je imao specijalizovane zube i čini se da je mijenjao držanje kako je rastao, oslanjajući se na kratke nalete brzine za kretanje kroz gusta šumska staništa.

"Ovi fosili dokazuju da je evolucija eksperimentisala jednako radikalno sa malim tijelima kao i sa velikim. Budućnost istraživanja dinosaurusa zavisiće od obraćanja pažnje na skromno, fragmentarno, malo", rekao je Djedone.

(Magazin.hr)