Parastos ubijenim Srbima služio je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a prisutnima su se obratili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Obilježavanju su prisustvovali predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici skupština Nenad Stevandić i Ana Brnabić, premijer Srpske Radovan Višković i Srbije Đuro Macut, te ministri u obje vlade.

Prisutni su bili i predsjednici Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milan Knežević, Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i potpredsjednik Vlade Ivan Stoilković, vrhovni rabin Јevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, predstavnici Vojske Srbije, kao i brojni Krajišnici.

Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine na područje Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Prema podacima "Veritasa", protjerano je više od 220.000 Srba. Ubijeno je i nestalo 1.893 lica, od kojih je 65 odsto civila.

Vučić na obilježavanju "Oluje": Veliko je srce krajiško


- Nikad nas se ovoliko nije okupilo na obilježavanju "Oluje". Čudno mi je bilo kada su mi policajci rekli koliko je ljudi ovdje, a onda kada sam vidio desetine hiljada ljudi koji nisu stigli u Sremske Karlovce onda mi je bilo jasno - rekao je Vučić.







Zahvalio se Krajišnicima koji su u Srbiji i širom bivše Jugoslavije, svuda u svijetu.






- Hvala vama Krajišnicima na svemu što ste podarili našoj zemlji, na ljubavi koju ste podarili svojoj Srbiji. Ogromno je krajiško srce, a u njemu ljubavi najviše prema Srbiji. Hvala što doprinosite napretku Srbije, što dajete svoju djecu Srbiji i što je volite i što ste je voljeli više od svojih domova, jer ste hteli sa svojim narodom da živite. Izvinite što vas nismo dočekali kako priliči - kazao je Vučić.



- Kad su kovali da unište Krajinu, završili su to u nekoliko dana, i više niko nikada nije pomenuo ružičaste i zaštićene zone UN, briga ih nije bilo što su Srbima garantovali sigurnost. Nikada nisu o tome govorili, već kako je veličanstveno ubiti 2.500 hiljade ljudi i protjerati 250.000 ljudi. I natjerali su nas da ćutimo - rekao je Vučić.




Podsjeća kako se Zapad iživljava nad srpskim narodom od "Oluje" do danas, te istakao da je "sit njihovih laži". Rekli su da gledamo u budućnost, rekao je Vučić.
- Našli su sluge, ali malo takvih ima. Najveći dio srpskog naroda neće da se odrekne svog srpskog imena i prezimena, i ne diramo u tuđe države, samo hoćemo da čuvamo svoje srpskog ime i prezime. Ne razumijete šta radite, mislite da možete da nas unizite i uplašite, ali nećemo da vas služimo. Daćemo sve od sebe da čuvamo mir, i molim Dodika i sve u Republici Srpskoj da čuvaju mir. Molim sve u Republici Srpskoj da se borite za očuvanje i opstanak Republike Srpske. A ja imam odavde da poručim — samo da vam kažem, garantujem u ime Republike Srbije i u moje ime biće i živjeće Republika Srpska i ništa joj nećete moći, svi zajedno! - kazao je on.

Dodik glasno i jasno: BiH nije moja država


Predsjednik Republike Srpke Milorad Dodik se obratio okupljenima.
- Vi koji ste preživjeli golgotu, koji ste svjedoci da nisu uspjeli, jer ste ostali živi — treba reći da se umalo nije desilo da smo i vas žive sahranili, da nismo prije 12-13 godina počeli sa obilježavanjem Oluje, koja je odnijela toliko života i prognala još više. I da nije bilo Aleksandra Vučića, danas se možda i ne bi sjećali, bili bi ljuti što zaboravljama, ali ovo što činimo daje nam pravo ljudsko lice, daje nam lice srpskog naroda koji ne želi da zaboravi, a ja ne želim ni da oprostim!

Nikad nećete uraditi da nas ponizite, dodao je.
-Bosna i Hercegovina nije moja država, moja država je Srbija i Republika Srpska, i ne vrijeđam nikoga. Zašto vam to smeta što kažem? Navijam za Srbiju, ne navijam za BiH, hoćete da nas istjerate, niste nam ništa dali! - rekao je Dodik.

Potresni govori žrtava


Žrtve "Oluje" ispričali su svoje potresne priče, sjetili se svoje Krajine i žrtava koje su tamo ostale.

Boro Ostojić iz Kostajnice sa Banije pokazao je kuću koju su mu ustaše spalile.

- Došla sam u koloni sa majkom bježeci od "Oluje". Moj otac Stojan je ubijen 91. branesi svoju porodicu. On je u jednom danu izgubio dvije rođene sestre. Moja ujna i baka su već zanijemile od bola. Kao da i to nije bilo dovoljno, zapalili su nam i ognjište. Baka je tih dana umrla i ja ni danas ne znam koji se to dan desilo. Deda je pozivio je još par godina sa nadom da ću se ja vratiti ali nismo se vratili - prisjetila se Stojanka.

- Јa progon i "Oluju" proživavljam već 30 godina, tražeći svoje roditelje, koji se vode nestali od avgusta 1995. godine. Nisu pošli sa nesrećnom kolonom, jer su povjerovali tadašnjem hrvatskom predsjedniku da ko nije činio zločine ostane na svom kućnom pragu. 7. avgusta vojska ulazi u moje selo, pali kuće, a njih žive baca u vatru - rekla je Nada Bodiroga.


Patrijarh Porfirije: Sabrala nas želja da pamtimo nevine žrtve


- U Sremskim Karlovcima, svjedoku našeg stradanja i seoba, večeras vas je sabrala ljubav prema srodnicima i zemljacima, braći i sestrama koji su tokom strašnog progona sa svojih vjekovnih ognjišta, avgusta 1995. godine izgubili nevine živote. Sabrala nas je ljubav prema onima na kojima se ispunila riječ cara Davida, ali sabralo nas je iskustvo našeg naroda koji je progovorio ustima besmrtnog Njegoša. Svih njih se sjećamo večeras, moleći se Hristu najvećem pod suncem, ali moleći se i sa njima koji su ponijeli krst, za mir u čitavom svijetu - rekao je patrijarh.

- Ovdje nas je sabrala želja da pamtimo nevine žrtve, ova stradanja i sjećanja na sve gorke epizode naše mnogostradalne istorije, koja je imala kratke periode mira i blagostanja. Treba da nas, naš kršteni narod vrate sebi i Bogu, i upute kao braći i sestrama među sobom. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe, ljubite neprijatelje svoje. I večeras dozivamo zapovijest o ljubavi, mi, nažalost znamo da je rijetko ko među nama sposoban da voli neprijatelje, to mogu samo svetitelje Božiji. Ipak, baš zbog toga na današnji dan osjećam dužnost da sa trona Svetoga Save pozovem sve nas da, imajući u vidu, sve te riječi Hristove, ne dozvolimo da nam postane normalno ono što bojim se danas se često dešava među nama — da na pravilo postaje "mrzi bližnjega svoga", jer mržnja rađa mržnju.








Kako je istakao, svi u tome postajemo gubitnici.






- Stoga, ljubav dugujemo jedni drugima, pre svega u porodici, braku, roditeljima i djeci, braći i sestrama, na poslu, u školi, prema sugrađanima, prema narodu i sunarodnicima. Tek nakon što zavolimo sve ove bližnje, imajući mir s njima, postajemo sposobni da volimo sve ljude kao svoju braću. I da imamo mir sa svima ma koliko bili različiti. Molim se gospodu i pozivam sve, u ovom času iskušenja, ali prolazi i naš narod. I da se u duhu naše hrišćanske i pravoslavne sabornosti izdignemo iznad toga - istakao je.

Dodao je da je bitno da čuvamo hrišćansko čovječanstvo jedni drugima, da budemo bolji Bogu i bližnjima — kako bi nam svima, kao jednom narodu bilo bolje.

- Molim vas braćo, imenom Boga Isusa Hrista, da svi isto govorite, i da ne budu među vama razdora, nego da budete utvrđeni u istom razdoru i misli. A iznad svega braćo i sestre, da budemo jedno u dobru i u vrlini, to praktično znači da smo potrebni jedni drugima, da trebamo da praštamo, da ne budemo isključivi, nego da otvorimo svoja srca jedni za druge. Niko nije višak, da živimo jedni za druge - naveo je.


Vučić posjetio porodicu Radan izbjeglu iz Knina


[caption id="attachment_776073" align="aligncenter" width="670"] Foto: Printscreen/Youtube[/caption]


Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas porodicu Radan na Banstolu, koja je u našu zemlju stigla u izbjegličkoj koloni avgusta 1995. godine iz sela Oton kod Knina, nakon što je protjerana u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja".







Rajko Radan, rođen 1965. godine u Kninu, život je gradio u rodnom gradu, gdje je radio u fabrici TVIK i zasnovao porodicu sa suprugom Darom, sa kojom ima dvije kćerke – Jovanu i Gordanu. Tokom rata u Hrvatskoj bio je pripadnik policije Republike Srpske Krajine, a nakon teškog ranjavanja 1993. godine nastavio je službu kao aktivni policajac u Kninu, javlja Tanjug.

U trenucima hrvatske ofanzive avgusta 1995. godine, Radan je usieo da izvuče porodicu iz rodnog sela, dok su njegovi roditelji ostali. Na putu izbjeglištva, njegova supruga je, usljed stresa, izgubila dijete u šestom mjesecu trudnoće. Porodica je najprije utočište našla u Putinovcima, a potom se nastanila na Banstolu, gdje su bez ičije pomoći izgradili dom.

Mlađa kćerka Gordana ostala je sa porodicom na Banstolu, dok se starija kćerka Jovana 2012. godine udala za sadašnjeg paroha Hrama Blage Marije na Banstolu, sveštenika Sinišu Hrvačevića, sa kojim se 2018. vratila iz SAD u Srbiju, gdje su započeli izgradnju crkve.

Ova posjeta predsjednika Vučića upriličena je uoči večerašnjeg obilježavanja Dana sjećanja na sve stradale i prognane u „Oluji“, koje će se održati u Sremskim Karlovcima. Centralnoj manifestaciji prisustvovaće predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a parastos će služiti patrijarh srpski Porfirije.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, tokom akcije „Oluja“ protjerano je više od 220.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, a više od 1.900 je ubijeno. Brojni zločini ostali su nekažnjeni, a stradanje krajiških Srba ostaje jedan od najvećih egzodusa civila u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.






Iz Novog Sada do Sremskih Karlovaca stigli pješke na obilježavanje „Oluje“










– Danas obilježavamo Dan sjećanja na zločinačku akciju “Oluja” koju je sprovela Hrvatska 1995. kada je progonjeno 250.000 Srba, a 2.500 je protjerano i ubijeno. Mi moramo da sjećamo toga, moramo da imamo istoriju sjećanja, tako da ovo je izuzetno važna stvar. Posebno me raduje što danas iza sebe vidim puno mladih ljudi koji nisu ni bili rođeni kada je Oluja bila izvršena. I meni je izuzetno drago da mi čuvamo to sjećanje jer je to zaista važno za srpski narod – rekao je Dane Basta, pokrajinski sekretar za sport.

Kako je rekao, ovo je samo mali čin koji mogu da urade za njih da se “takve kolone više nikada ne ponove srpskom narodu”.
– Tako da želimo da damo podršku i predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i čitavom državnom rukovodstvu danas u Sremskim Karlovcima na obilježavanju. Poručujem građanima da je u ovom trenutku jako bitna sabornost srpskog naroda, zajedništvo, da budemo jedni uz druge. Moram samo da kažem da je velika većina tih ljudi koji su izbjegli iz tih krajeva domove pronašla u Novom Sadu i u sjevernoj srpskoj pokrajini. To su sada naši komšije, prijatelji, braća i kumovi. Oni su promijenili svojim dolaskom naš grad, Novi Sad, tako da danas smo uz njih – zaključio je Basta.