Parlament u Madridu stavio je na dnevni red glasanje o zakonu koji uživa široku političku podršku. Premijer Pedro Sančez ranije je naveo da je oko 92 odsto porodica u Španiji zabrinuto zbog sadržaja kojem pristupaju njihova djeca na internetu.

Pozivajući se na studiju „Digitalno djetinjstvo 2025“, najveće istraživanje o uticaju tehnologije na djecu u toj zemlji, Sančez je rekao da je svaki četvrti učenik žrtva uznemiravanja putem interneta.

Na isti problem prošle sedmice upozorio je i opozicioni političar Huanma Moreno, predsjednik Andaluzije, tokom skupa u Kordobi.

Inspiracija iz Australije

Španija se uoči glasanja ugledala na Australiju, koja je prošlog mjeseca postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.

Prema riječima sociologa Santijaga Pisonera, vlasti u Australiji su zaključile da je riječ o problemu javnog zdravstva, a ne samo individualnom ili porodičnom pitanju.

Sve veći pritisak na mentalno zdravlje djece

U zemlji od oko 49 miliona stanovnika raste broj roditelja koji s djecom dolaze na terapije. Psiholog Ana Asiain objašnjava da mozak djece mlađe od 16 godina još nije sposoban da kontroliše impulse koje izazivaju društvene mreže.

Djeca, kako navodi, neprestano traže spoljašnje potvrde, upoređuju se s drugima i razvijaju zavisnost od „lajkova“ i reakcija, što negativno utiče na njihovo samopouzdanje.

Istraživanje Univerziteta iz Navare pokazuje da prosječan tinejdžer u Španiji ima pet naloga na društvenim mrežama, a najčešće koristi Vocap, TikTok i Instagram.

Fondacija ANAR upozorava da djeca zbog društvenih mreža slabije spavaju i imaju sve lošije socijalne vještine.

Rizični sadržaji i zloupotrebe

Prema istraživanju UNICEF-a, oko 33 odsto djece uzrasta od 12 do 16 godina pristupilo je pornografskom sadržaju, dok pet odsto ima nalog na platformi za odrasle OnliFans.

Španska policija godišnje sprovede oko 100 hapšenja zbog pedofilskog približavanja, a oko 75 odsto žrtava su djevojčice stare oko 13 godina.

Trenutno u Španiji djeca mlađa od 14 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže bez saglasnosti roditelja, ali se to pravilo lako zaobilazi i ne postoje sankcije.

Tehnička rješenja i moguće posljedice

Stručnjaci razmatraju uvođenje sistema provjere identiteta koji bi bilo teško zaobići, poput kombinacije biometrijskih podataka i podataka iz ličnih dokumenata.

Usvajanje zakona značilo bi da platforme moraju deaktivirati oko 400.000 naloga koje trenutno koriste osobe mlađe od 16 godina.

Očekuje se protivljenje tehnoloških kompanija, koje tvrde da vlade pretjeruju i da roditelji snose najveću odgovornost za kontrolu dječijeg korištenja interneta.

Stručnjaci za digitalno pravo ističu da odgovornost mora biti podijeljena između platformi i roditelja, te da je neophodno djecu postepeno i uz nadzor uvoditi u digitalni svijet, piše Index.