U razgovoru sa novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, u nedjelju, 11. januara 2026. godine, tokom leta iz Floride ka Vašingtonu, Trump je poručio da Grenland treba da „sklopi dogovor“, jer bi u suprotnom mogao pasti u ruke velikih sila.

„Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer ne žele da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije psećih sanki. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje psećih sanki“, izjavio je Trump.

On je potom naglasio, kako tvrdi, sve prisutniju vojnu aktivnost američkih rivala u regionu.

„Imate ruske razarače i podmornice, kineske razarače i podmornice svuda naokolo. Mi to nećemo dopustiti, a ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali oni nas trebaju više nego što mi njih trebamo“, rekao je Trump.

Američki predsjednik je jasno stavio do znanja da, prema njegovim riječima, ne govori o privremenom rješenju.

„Ne govorimo o zakupu. Govorimo o preuzimanju“, poručio je Trump.

Ova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trump naveo da će SAD „uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo se to njima ili ne“, nagovijestivši da bi se cilj mogao ostvariti „jednim ili drugim putem“, što su mnogi protumačili kao aluziju na upotrebu sile ukoliko pregovori ne uspiju.

Grenland, autonomna teritorija Danske sa oko 57.000 stanovnika, ima izuzetan strateški značaj zbog položaja u Arktiku, gdje topljenje leda otvara nove pomorske rute, pristup rudnim bogatstvima poput rijetkih zemalja i uranijuma, kao i širenje vojnih kapaciteta. SAD već imaju vojnu bazu Thule na sjeveru ostrva na osnovu sporazuma iz 1951. godine, ali Trump insistira na punoj kontroli teritorije.

Reakcije na njegove izjave bile su oštre. Grenlandski politički lideri ocijenili su ih kao „vrijedne prezira“ i ponovili da njihova zemlja „nije na prodaju“. Danska je pozvala američkog ambasadora na razgovor, dok saveznici u NATO razmatraju jačanje vlastite prisutnosti u regionu.

Danska premijerka Mette Frederiksen ranije je poručila da „prijetnje savezniku i zemlji koja jasno kaže da nije na prodaju moraju prestati“.

Trumpovo interesovanje za Grenland datira još iz 2019. godine, ali sada, u drugom mandatu i u kontekstu nedavnih spoljnopolitičkih poteza, njegov ton je postao znatno agresivniji, dodatno povećavajući zabrinutost zbog stabilnosti odnosa na Arktiku i unutar zapadnog savezništva.