Protiv pomjeranja sata na zimsko i ljetno računanje vremena izjasnio se 71 odsto Nijemaca, što je pet procentnih poena manje nego godinu ranije i najmanje od 2016. godine. Najveći otpor zabilježen je 2018. godine, kada se ovoj praksi protivilo 80 odsto ispitanika.

Na zdravstvene ili psihičke tegobe zbog pomjeranja sata požalilo se 29 odsto ispitanika. Pritom, probleme osjeća 36 odsto žena i 22 odsto muškaraca.

Prema starosnim grupama, pomjeranje sata najteže podnose osobe od 30 do 59 godina, među kojima se s ovim problemom suočava oko trećine ispitanika. Među starijima od 60 godina taj udio iznosi svega tri odsto.

Četiri petine ispitanika navelo je da nakon pomjeranja sata osjeća umor ili iscrpljenost, dok je 63 odsto reklo da teško zaspi ili loše spava. Slijede problemi s koncentracijom, koje je prijavio 41 odsto ispitanika, i razdražljivost, koju osjeća njih 37 odsto.

Otprilike petina ispitanika povezuje pomjeranje sata s izraženijim depresivnim raspoloženjem.

Pomjeranje sata uvedeno je 1980. godine. Ideja je bila da se društvu obezbijedi više dnevne svjetlosti, koja, prema naučnim istraživanjima, pozitivno utiče na blagostanje ljudi.

Međutim, onlajn anketa Evropske komisije

(Srpska info)