Kim Džong Un ponovo je "umro" na društvenim mrežama, a ovog puta pojavila se tvrdnja da je sjevernokorejski lider preminuo od izliva krvi na mozak, nakon što je navodno hitno prebačen u bolnicu u Pekingu. Međutim, brže-bolje državni mediji Sjeverne Koreje objavili su fotografije lidera u obilasku izložbe odjeće i obuće, na kojima djeluje jedro i vedro.

Prema pisanju BBC-ja, fotografije koje je objavio sjevernokorejski list Rodong Sinmun prikazuju 42-godišnjeg Kima u društvu kćerke Kim Džu Ae i grupe zvaničnika. Snimci su se pojavili nekoliko sati nakon što je kineski disident Vangdžun Sje, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, iznio tvrdnju da je Kim doživio teško moždano krvarenje, pao u komu i preminuo nakon liječenja u Pekingu.

Za svoje tvrdnje nije ponudio dokaze.

Južnokorejska novinska agencija Jonhap objavila je 20. oktobra da su glasine o smrti sjevernokorejskog lidera ostale nepotvrđene, dok su državni mediji Sjeverne Koreje izvještavali o njegovom obilasku izložbe.

To, međutim, ne znači da su sva pitanja o njegovom zdravlju riješena. Vrijeme nastanka fotografija nije moguće nezavisno potvrditi, a Pjongjang ne objavljuje detaljne informacije o zdravstvenom stanju svog lidera.

Ipak, postoji važna razlika između onoga što je poznato i onoga što se samo tvrdi...

Koliko puta je Kim Džong Un "umro"? 

Ovo nije prvi put da se svijet pita da li je sjevernokorejski lider živ, teško bolestan ili potpuno van političkog života.

Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 2014. godine, kada je Kim nestao iz javnosti na više od mjesec dana. Njegovo odsustvo podstaklo je brojne spekulacije o zdravstvenim problemima, a pojedini izvještaji povezivali su ga sa ozbiljnim oboljenjem.

Međutim, kada se sredinom oktobra ponovo pojavio u javnosti, na snimcima je hodao uz pomoć štapa. Njegov povratak nije razriješio sve nedoumice, jer vlasti kao i inače nisu detaljno objasnile šta se dogodilo.

Još jedan slučaj datira iz proljeća 2020. godine kada se Kim nije pojavio na obilježavanju rođendana svog djeda Kim Il Sunga, jednog od najvažnijih državnih praznika u Sjevernoj Koreji. Uslijedili su izvještaji o navodnoj operaciji na srcu, teškom zdravstvenom stanju, pa čak i smrti.

Pojedini svjetski mediji prenosili su tvrdnje da je lider u životnoj opasnosti. Međutim, već 1. maja 2020. godine pojavio se na otvaranju fabrike mineralnih đubriva u Sunchonu. Fotografije događaja objavljene su narednog dana, a priča o njegovoj navodnoj smrti izgubila je svaki kredibilitet.

Kako je kasnije analizirao The Washington Post, dio tadašnje medijske zbrke nastao je zbog nepotpunih informacija, anonimnih izvora i pogrešnog prenošenja navoda o njegovom zdravstvenom zahvatu. Izraz koji se odnosio na kardiovaskularnu proceduru u jednom izvještaju na engleskom jeziku prenesen je kao operacija srca, što je dodatno pojačalo zabrinutost.

Sada, šest godina kasnije, ponavlja se gotovo isti obrazac.

Kako mediji navode, može se reći da se priče o njegovom zdravlju i navodnoj smrti ponavljaju godinama, a da su slučajevi iz 2014, 2020. i oktobra 2026. među najpoznatijim primjerima.

Šta se dešava iza zidina Sjeverne Koreje?

Da bi se razumjelo zašto ovakve glasine imaju toliki odjek, potrebno je pogledati način na koji funkcioniše Sjeverna Koreja.

Riječ je o izrazito zatvorenoj državi u kojoj vlast kontroliše medije, pristup informacijama i veliki dio javnog života. Državni mediji nisu nezavisni posmatrači političkih događaja, već dio sistema koji služi očuvanju vlasti i predstavljanju lidera.

U takvim okolnostima, odsustvo Kim Džong Una iz javnosti daje prostor za pitanja na koja je teško dobiti pouzdan odgovor.

Kada bi lider neke demokratske države nekoliko sedmica izostao sa važnih događaja, novinari bi mogli pokušati da dođu do informacija preko njegovog kabineta, zdravstvenih ustanova, opozicije i drugih nezavisnih izvora. U Sjevernoj Koreji takvi kanali gotovo da ne postoje ili su izuzetno ograničeni.

Mali broj ljudi ima neposredan pristup lideru, dok se informacije koje dospiju iz zemlje često oslanjaju na posredne izvore i mreže kontakata čiju je pouzdanost teško provjeriti.

Čak ni obavještajne službe država koje pažljivo prate Pjongjang nemaju uvijek jasnu sliku o tome šta se događa iza zatvorenih vrata.

Kako je BBC ukazao u analizi najnovijih glasina, u slučaju stvarne i iznenadne krize moglo bi se očekivati da se pojave i drugi znaci izvan Sjeverne Koreje. Među njima su pojačane mjere bezbjednosti na kineskoj granici, neuobičajene aktivnosti oko sjevernokorejskih diplomatskih predstavništava ili nove informacije iz mreža preko kojih se dolazi do podataka iz zemlje.

Prema toj analizi, takvi pokazatelji nisu se pojavili na način koji bi potvrdio najnovije tvrdnje o smrti.

Naravno, odsustvo vidljivih znakova krize samo po sebi nije dokaz da je sve u redu, ali jeste razlog da se tvrdnje o smrti ne prihvataju bez dodatnih potvrda.

Upravo je to najveći problem izvještavanja o Sjevernoj Koreje, odnosno kada nema dovoljno provjerljivih činjenica, pretpostavke lako postaju vijesti.