Za nju je bila kobna epruveta sa uzorcima kuge koja se slomila, a oko 200 ljudi koji su bili u kontaktu sa njom izolovano je i stavljeno pod medicinski nadzor.

Nesreća se dogodila 25. septembra u državnom Institutu za borbu protiv kuge u Irkutsku, u istočnoj Rusiji.

Dvadesetosmogodišnja Darja S. tamo je radila kao laboratorijski tehničar.

Iz razloga koji tek treba da se utvrde, slomila se epruveta koja je sadržala patogen uzročnik plućne kuge.

Vlasti potvrdile smrt od kuge

Nije jasno kada su se pojavili prvi simptomi. Ova Ruskinja je u bolnicu u Šelehovu, udaljenom oko 20 kilometara, primljena tek 29. septembra. Preminula je tri dana kasnije, tokom noći 2. oktobra.

Medijski izvještaji navode da je prije smrti bila priključena na respirator. Guverner susjedne ruske republike Burjatije kasnije je potvrdio da je Darja S. preminula od te zarazne bolesti.

Odmah su preduzete zaštitne mjere. Cjelokupno bolničko odjeljenje za hospitalizaciju stavljeno je u karantin, a prijem i otpust pacijenata obustavljeni su na nekoliko odjeljenja.

Oko 200 ljudi koji su možda bili u kontaktu sa zaraženom ženom izolovano je ili prebačeno u druge medicinske ustanove radi nadzora. Ipak, prema riječima guvernera Irkutska, kod njih do sada nisu uočeni nikakvi simptomi.

Bila je dobro obučena za rizičan posao

Kako pišu lokalni mediji, Darja S. je dvije godine ranije sa odličnim uspjehom završila specijalizovani program obuke iz kliničke laboratorijske dijagnostike na Državnom medicinskom univerzitetu u Irkutsku.

Navodi se da je u institutu za borbu protiv kuge radila najmanje od 2022. godine. Međutim, epidemiolog Mihail Favorov doveo je u pitanje verziju događaja u komentaru za radio "Eho Moskve", napominjući da osoblje nosi zaštitna odijela, zbog čega je infekcija na radnom mjestu malo vjerovatna.

Sam institut još uvijek nije izdao javno saopštenje povodom smrti zaposlene niti povodom tog incidenta.

Oko 60 smrtnih slučajeva od kuge godišnje

Kuga još uvijek nije iskorijenjena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), između 2019. i 2025. godine u svetu je od ove bolesti umrlo 423 ljudi, u proseku oko 60 godišnje. Najveći broj slučajeva zabeležen je u Kongu i na Madagaskaru.

Plućni oblik kuge izaziva bakterija "Yersinia pestis", a prenosi se putem respiratornih kapljica.

Bakterija dovodi do teške upale pluća koja brzo napreduje, a koju karakterišu otežano disanje, bol u grudima i, ponekad, iskašljavanje krvi.

Ukoliko patogeni dospiju u krvotok, postoji rizik od sepse, cirkulatornog šoka i otkazivanja organa.

Prema navodima SZO, plućna kuga je smrtonosna ukoliko se ne liječi. Rana dijagnoza omogućava liječenje antibioticima, a vakcina je trenutno u fazi razvoja. Ostaje nejasno zašto, po svemu sudeći, nije bilo moguće spasti Darju S.

(Kurir