Kremlj je razgovore opisao kao otvorene i konstruktivne. 

Ovaj potez predstavlja najnoviji pokušaj Vašingtona da prekine višemjesečni diplomatski zastoj u ratu u Ukrajini, najvećem oružanom sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Prema navodima Kremlja, tokom razgovora predstavljeno je više ideja za moguće rješenje sukoba. 

Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov opisao je razgovore kao "sadržajne, konstruktivne, izuzetno otvorene i sprovedene u duhu poverenja" u saopštenju poslije završetka razgovora, prenosi Nova. Ali, nije saopšteno da je postignut konkretan dogovor.

Putin je ranije rekao da je zahtjev za prekidom napada stigao preko ukrajinskih zvaničnih kanala, uključujući obavještajne službe i Ministarstvo spoljnih poslova.

Bijela kuća je saopštila da su razgovori bili posvećeni konkretnim planovima za naredne korake u pokušaju da se okonča rat, a detalji tih planova trebalo bi da budu poznati u narednim sedmicama.

Tramp je prethodno rekao da su Vitkof i Kušner poslati u Moskvu i Kijev kako bi ispitali mogućnost postizanja mirovnog sporazuma.

"Imamo ideju za mir", rekao je Tramp, ne iznoseći detalje prijedloga, prenio je 24sata.

Novi pokušaj

Posjeta Moskvi dio je novog pokušaja Vašingtona da pokrene pregovore koji su posljednjih mjeseci bili praktično zamrznuti. 

Vitkof i Kušner danas (6. septembra) doputovali su u Kijev, kako bi razgovarali sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ukrajinskoj strani predstavili ono o čemu su razgovarali sa Putinom. 

To je ujedno njihova prva posjeta ukrajinskoj prijestonici u okviru aktuelne diplomatske inicijative.

Uoči njihovih razgovora Rusija i Ukrajina saglasile su se da privremeno obustave napade na prijestonice, prenosi Tanjug. 

Putin je naredio trodnevnu pauzu u ruskim napadima na Kijev, dok je Zelenski rekao da je Ukrajina spremna da tokom posjete američkih izaslanika obustavi napade na Moskvu.

Ipak, privremena obustava napada ne znači da je postignut širi prekid vatre. Borbe i napadi na drugim područjima nastavili su se, a razlike između Moskve i Kijeva ostaju velike.

Velike razlike Moskve i Kijeva

Najveća prepreka pregovorima ostaju međusobno suprotstavljeni zahtjevi Rusije i Ukrajine.

Moskva i dalje insistira na svojim zahtjevima u vezi sa teritorijama koje je proglasila dijelom Rusije, kao i na odustajanju Ukrajine od članstva u NATO-u. 

Kijev odbacuje mogućnost ustupanja teritorije i insistira na teritorijalnom integritetu i čvrstim bezbjednosnim garancijama.

Zbog toga je za sada neizvjesno da li nova američka inicijativa može dovesti do konkretnog napretka. 

Sastanak Putina sa Trampovim izaslanicima pokazuje da komunikacija između Vašingtona i Moskve nije prekinuta, ali izostanak konkretnog dogovora ukazuje da je put do mirovnog sporazuma i dalje dug.

Rat u Ukrajini traje više od četiri godine, dok se borbe vode duž fronta dugog oko 1.250 kilometara. 

Posljednjih mjeseci intenzivirani su i napadi dronovima i raketama na dubini teritorija obje zemlje.

Američka administracija sada pokušava da iskoristi direktne razgovore sa Moskvom i Kijevom kako bi ponovo otvorila prostor za pregovore. Nakon sastanka u Moskvi, ključni test biće razgovori Vitkofa i Kušnera sa ukrajinskim rukovodstvom i odgovor Kijeva na prijedloge koje donose iz Rusije. 

Ova inicijativa nije prvi pokušaj Trampove administracije da posreduje u postizanju mira, ali prethodni pokušaji nisu donijeli značajnije rezultate. 

Zastoj mirovnih pregovora

Mirovni napori mjesecima su bili u zastoju, dok su obje strane istovremeno pojačale napade dugog dometa, ciljajući ključnu infrastrukturu duboko unutar teritorije protivnika. 

Glavna prepreka bilo kakvom mirovnom sporazumu i dalje su fundamentalno suprotstavljeni ciljevi dviju strana. 

Ukrajina ustrajava na svom mirovnom planu u 10 tačaka, koji kao preduslov za mir zahtijeva potpuno povlačenje ruskih trupa sa cjelokupnog međunarodno priznate teritorije, obnovu teritorijalnog integriteta i dobijanje čvrstih bezbjednosnih garancija. 

S druge strane, Rusija ne odustaje od svojih zahtjeva da Ukrajina prizna aneksiju četiri regije i odustane od ambicija za članstvo u NATO-u, što je za Kijev potpuno neprihvatljivo. 

Uspjeh najnovije američke inicijative ovisiće isključivo o tome može li premostiti ovaj ogromni jaz u stavovima i pronaći kompromis koji bi obje strane bile spremne prihvatiti.