Dva insajdera iz iranskog režima potvrdila su za Financial Times da su iranske oružane snage već procijenile mogućnosti za udare na američke vojne ciljeve u zemljama jugoistočne Evrope, poput Bugarske, koja je prošlog mjeseca odobrila korištenje svoje vazdušne baze Bezmer za američke avione-cisterne.
Jedan od sagovornika dodao je da je među potencijalnim metama za odmazdu i Kipar, gdje se nalazi britanska vojna baza koja je još u martu bila na meti napada dronom.
Sabotaže
Osim ciljeva na evropskom kontinentu, izvori navode kako su iranske snage razradile i planove za sabotažu podmorskih optičkih kabala u Ormuškom moreuzu u slučaju eskalacije.
Ovakve prijetnje odražavaju prkosno raspoloženje u Teheranu, gdje unutar samog režima mnogi nastavak totalnog rata više ne smatraju pitanjem izbora, nego samo pitanjem trenutka.
Pregovori o deblokadi strateški važnog moreuza potpuno su zapeli, a iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Hamenei prošle sedmice je na ključne bezbjednosne i vojne pozicije postavio radikale.
Donald Trump, predsjednik SAD je u utorak poručio da se s Teheranom "ne vode nikakvi razgovori niti su oni u planu".
Istovremeno, komandanti Islamske revolucionarne garde otvoreno prijete da će u novom otvorenom sukobu napustiti dosadašnju praksu gađanja američkih baza i naftnih postrojenja na Bliskom istoku te udariti znatno dalje.
Revolucionarna garda je prošlog mjeseca zaprijetila i Velikoj Britaniji zbog toga što dopušta američkoj vojsci korištenje svojih baza, poručivši da će "svaka baza s koje krene napad na iransku teritoriju biti smatrana legitimnom metom".
Ipak, Sidharth Kaushal iz londonskog instituta RUSI smatra da je prijetnja iranskih raketa evropskim ciljevima "stvarna, ali ograničena", navodeći da bi iranski balistički projektili srednjeg dometa, poput onih iz serije Šahab, teško napravili ozbiljniju štetu na većim udaljenostima.
Iran će se braniti po svaku cijenu
Iranska odmazda zavisiće o potezima Vašingtona, naglašavaju režimski izvori za Financial Times.
Jedan od njih navodi da Teheran priprema plan širenja sukoba ako Trump ostvari prijetnje o razaranju iranske infrastrukture, nakon što je američki predsjednik najavio da će za svaki napadnuti brod u moreuzu uništiti iranski most ili elektranu.
"Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći iz regije i pogoditi i Evropu", poručio je drugi izvor.
Izvori Financial Timesa ističu da je nedavni napad na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji udar dugog dometa koji je Iran dosad izveo.
"To je ujedno bila i poruka Evropi da i ona može primiti rakete pa bi trebala dobro razmisliti gdje stoji u ovom ratu. Velika greška, poput napada na našu infrastrukturu, mogla bi preliti rat izvan regije ravno u Evropu", rekao je insajder za FT.
Privremeni sporazum koji su SAD i Iran postigli u junu propao je prošlog mjeseca nakon novih napada na brodove u Ormuškom moreuzu i međusobnih optužbi za kršenje dogovora, što je dovelo do nove razmjene vatre i ponovne američke pomorske blokade iranskih luka.
Sedmice diplomatskih napora nisu donijele pomak, a Trump je sve frustriraniji pat-pozicijom.
Domet raketa i uloga proiranskih milicija
Vojni stručnjaci napominju da bi Iran za gađanje udaljenijih ciljeva morao smanjiti bojeve glave na svojim teškim raketama kako bi dosegnule toliku udaljenost, zbog čega bi šteta bila minimalna, pa procjenjuju da je za Teheran znatno opasnije djelovanje preko proksija u Iraku, Libanu i Jemenu.
Daglas Bari iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) ističe kako pokušaji udara na Diego Garciju pokazuju da Iran ima oružje dometa većeg od 2.000 kilometara, ali ostaje pitanje koliko takvih projektila uopšte posjeduje i kolika im je stvarna preciznost na krajnjim granicama dometa.
Unutar samog iranskog režima dio zvaničnika strahuje da Teheran precjenjuje svoje snage, dok tvrda linija smatra da se Vašingtonu ne može vjerovati i da mu treba nanijeti toliku štetu da ga se prisili na poštovanje budućeg dogovora.
"Luđi smo od vas"
Tome u prilog ide i imenovanje bivšeg zapovjednika Revolucionarne garde Mohsena Rezaeija na čelo bezbjednosnog sistema, što analitičari vide kao znak da su diplomati poput pregovarača Mohammada Baghera Ghalibafa gurnuti u drugi plan.
"Iran šalje jasnu poruku: ako se ne možete dogovoriti s Ghalibafom, moraćete imati posla s Rezaejem", zaključio je drugi sagovornik za Financial Times, saževši stav režima riječima: "Nemojte se ljutiti, jer mi smo luđi i bjesniji od vas."
Komentari (0)