Političke stranke u Njemačkoj postigle su neobičan konsenzus: zakon koji kažnjava građane zbog uvreda upućenih političarima mora se mijenjati. Do ove saglasnosti došlo je nakon kontroverznih istraga protiv građana koji su kancelara Fridriha Merca javno nazivali „Pinokijom“ i „Lažljivim Fricom“.

Međutim, iako se političari sa svih strana političkog spektra slažu da zakon treba popraviti, ne mogu se dogovoriti kako i kada to učiniti, pokazala je anketa koju je portal POLITICO sproveo među poslanicima nadležnim za ovo pitanje iz svake od stranaka zastupljenih u Bundestagu.

„Ozbiljno shvatamo kritike da je u praksi stvoren utisak o posebnom pravnom privilegiju za političare“, rekla je Suzane Hirl, poslanica iz Mercove Hrišćansko-demokratske unije (CDU) desnog centra. „Takav povlašćeni tretman nikada nije bio namjera zakonodavca.“

Sličan stav iznio je i Moric Opelt, ministar pravde CDU-a u jugozapadnoj njemačkoj pokrajini Baden-Virtemberg, ističući da bi zakon trebalo da služi samo svojoj prvobitnoj namjeri zaštiti lokalnih političara koji su često izloženi posebnim izlivima mržnje.

„Vodeći političari mogu i moraju moći da podnesu oštru kritiku“, rekao je Opelt. „To je temelj naše demokratije i dio našeg razumijevanja demokratije u Njemačkoj da ljudi slobodno raspravljaju o političkim odlukama na federalnom i pokrajinskom nivou i da ih veoma oštro kritikuju. To ne znači da bi uvrede u političkoj sferi trebalo da postanu normalizovane. Naravno, postoje granice.“

Podijeljenost oko načina izmjene zakona

Različite varijante ovog stava uživaju konsenzus širom podijeljenog njemačkog političkog spektra. Krajnje ljevičarska Ljevica i krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) žele potpuno ukidanje zakona, dok CDU, Zeleni i Socijaldemokratska partija (SPD) lijevog centra podržavaju njegovu reviziju.

„Političari poput Fridriha Merca svakodnevno vrijeđaju obične ljude u ovoj zemlji nazivajući ih ljenčugama ili simulantima“, izjavio je poslanik Ljevice Luk Hos (Luke Hoss), aludirajući na kancelarove opaske da bi Nijemci trebalo više da rade kako bi podstakli privredni rast. „Ova odredba stvara posebno krivično djelo koje se odnosi samo na političare i treba je ukinuti.“

Tobias Peterka, poslanik AfD-a, poručio je da je oštra kritika sastavni dio posla. „Svako ko dobrovoljno uđe u politiku i vrši javnu vlast mora — kako je Savezni ustavni sud Njemačke više puta naglasio tolerisati oštriju kritiku nego obični građani, a ne blažu“, naveo je on.

Verzija zakona koja pruža posebnu zaštitu političarima Član 188 Krivičnog zakona npostoji još od 1951. godine, ali je vlada bivše kancelarke Angele Merkel 2021. godine pooštrila ovaj propis u okviru širih nastojanja u borbi protiv desničarskog ekstremizma i govora mržnje.

Ova reforma uslijedila je nakon ubistva poslanika CDU-a Valtera Libkea 2019. godine, koga je ubio krajnji desničar, te usred verbalnih i fizičkih napada na lokalne političare tokom pandemije virusa korona. Libke je bio glasni zagovornik njemačke izbjegličke politike pod Angelom Merkel.

Zakon se primjenjuje na uvrede izrečene javno ili putem društvenih mreža ako su povezane s javnom ulogom političara i ako se procijeni da značajno ometaju njihov rad. Prekršiocima prijeti kazna do tri godine zatvora ili novčana kazna za uvredu političara, dok kleveta i širenje zlonamjernih glasina povlače još strože kazne.

Slučaj penzionera i sporni nadimci

Međutim, raspoloženje javnosti okrenulo se protiv zakona nakon nekoliko nedavnih istraga i krivičnih gonjenja običnih građana. Jedan čovjek je novčano kažnjen jer je Merca nazvao „Lügenfritz“ („Lažljivi Fric“), a drugi jer ga je nazvao „Fotzenfritz“ uvredljivim nadimkom koji je skovao jedan satirični časopis. „Fric“ je, inače, uobičajeni nadimak za ime Fridrih.

Endi Hitner, 66-godišnji penzioner s jugozapada Njemačke, bio je pod istragom jer je na zvaničnoj Fejsbuk stranici lokalne policije, ispod objave o mjerama bezbjednosti za planiranu posjetu Merca, napisao: „Dolazi Pinokio“.

„Mislio sam da je nazvati gospodina Merca 'Pinokijom potpuno prikladno jer je toliko obećavao, a tako malo ispunio“, rekao je Hitner u izjavi za POLITICO. „Niti u jednom trenutku mi nije palo na pamet da bi se zbog tog komentara moglo išta dogoditi.“

Nakon što je vijest o istragi izazvala medijsku buru i osudu zamjenice američkog državnog sekretara za javnu diplomatiju Sare Rodžers slučaj je odbačen.

Prema njemačkom zakonu, uvreda bilo koje osobe (Beleidigung) može biti krivično djelo, ali posebne odredbe Člana 188 predviđaju znatno strože kazne kada su meta političari.

Zaštita samo za lokalni nivo?

Poslanica CDU-a Suzane Hirl ističe da je lokalnim funkcionerima i dalje potrebna zaštita. „Stoga ćemo pažljivo preispitati i formulaciju Člana 188 i način na koji se on primjenjuje u praksi“, rekla je ona.

Opozicioni Zeleni slažu se da bi fokus zakona trebalo da bude prvenstveno na zaštiti lokalnih političara.

„Ukidanje Člana 188 Krivičnog zakona poslalo bi pogrešan signal“, navela je u saopštenju poslanica ove stranke Lena Gumnior. „Međutim, mogla bih zamisliti reformu tog člana tako da se odnosi samo na izabrane funkcionere na opštinskom i gradskom nivou.“

Ministarka pravde iz redova SPD-a Stefani Hubig izjavila je da političari moraju moći da podnesu više kritike nego obični građani, ponovivši u velikoj mjeri stavove Zelenih i CDU-a. Takođe, pokrajinski ministri pravde u Njemačkoj zvanično su pozvali na sužavanje obima zakona kako bi se primjenjivao prvenstveno na opštinske funkcionere.

Za sada, međutim, ni vladajući CDU Fridriha Merca ni opozicioni Zeleni ne pripremaju konkretnu zakonodavnu inicijativu koja bi se našla na dnevnom redu odmah nakon ljetne pauze.

Prijedlog zakona AfD-a o potpunom ukidanju Člana 188 odbijen je u Bundestagu. Iako je ta stranka u međuvremenu podnijela novi prijedlog, stranke centra zarekle su se da neće sarađivati s krajnjom desnicom, održavajući takozvani „zaštitni zid“ oko AfD-a.

Stranka Ljevice takođe je podnijela parlamentarni prijedlog o Članu 188, što je dodatni dokaz širokog konsenzusa o potrebi izmjene zakona — iako mejnstrim političari još nisu odredili tačan vremenski okvir za njegovu reformu.