Prema podacima Nacionalnog antiterorističkog odbora Rusije, eksplozivnu napravu u restoran je unijela dostavljačica, koja je takođe poginula, kao i pripadnik obezbjeđenja koji je pokušao da je zaustavi.

U restoranu je u tom trenutku proslavljan 55. rođendan general-pukovnika Aleksandra Čajka, komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.

Proslavi je prisustvovao veliki dio vojnog vrha Rusije, uključujući brojne generale i druge visoke oficire.

Prema posljednjim informacijama, 17 ruskih državljana nalazi se u kritičnom stanju nakon eksplozije i prevezeni su u bolnice.

Na mjesto događaja upućene su specijalne jedinice, a novinarima je zabranjen pristup tom području.

General nije povrijeđen u napadu, a Telegram kanali bliski ruskim vlastima potvrdili su da je bio domaćin proslave, prenosi Meduza.

Ako je zaista bio meta atentata, Aleksandar Čajko jedan je od najviše rangiranih ruskih generala na kog je pokušan atentat od početka rata u Ukrajini. Za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga imenovan je u maju 2026. godine, a prije toga obavljao je niz ključnih vojnih dužnosti. Predvodio je ruske vojne operacije u Siriji i ofanzivu na Kijevsku oblast 2022. godine.

Protiv njega su iznesene brojne optužbe za ratne zločine. Nalazi se pod sankcijama Velike Britanije i Evropske unije, dok istovremeno nosi titulu Heroja Rusije, koju mu je Vladimir Putin dodijelio 2020. godine, prenosi Index.

Vojna karijera

Aleksandar Jurjevič Čajko rođen je 27. jula 1971. godine u Moskovskoj oblasti. Završio je Suvorovsku vojnu školu, a vojnu karijeru započeo je kao kadet. Godine 1992. služio je u Zapadnoj grupi snaga u Njemačkoj.

Po povratku u Rusiju napredovao je u Moskovskom vojnom okrugu i postao komandant Druge tamanske divizije.

Akademiju Frunze završio je 2001, a Vojnu akademiju Generalštaba 2012. godine, najvažniju ustanovu za školovanje najvišeg komandnog kadra ruske vojske. Čin general-majora dobio je 2013, a do 2017. komandovao je Prvom tenkovskom armijom, čiji su dokumenti kasnije pali u ruke ukrajinske vojske tokom povlačenja iz Kijevske oblasti.

Optužbe zbog djelovanja u Siriji

Njegovo ime najčešće se povezuje s djelovanjem u Siriji, gdje je u dva navrata – od septembra 2019. do novembra 2020. godine, te ponovo 2021. – komandovao kompletnim ruskim vojnim kontingentom.

Human Rights Watch objavio je 2020. godine izvještaj u kojem analizira djelovanje ruske vojske u Siriji, uključujući period kada je Čajko bio na njenom čelu.

Prema navodima te organizacije, tokom komandovanja Sergeja Surovikina, Aleksandra Serdjukova i Aleksandra Čajka u borbama je poginulo najmanje 1.600 civila, uglavnom u području Idliba. U izvještaju se pominju i napadi na bolnice izvedeni u vrijeme kada je Čajko komandovao ruskim snagama.

Human Rights Watch dokumentovao je 46 napada na objekte za koje nije utvrđeno vojno prisustvo, što je, prema njihovoj ocjeni, isključivalo mogućnost slučajnosti. Ipak, organizacija nije pronašla konkretne dokaze koji bi te operacije direktno povezali s Čajkovim naređenjima.

Optužbe za napade na škole i bolnice iznošene su i pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Rusija je raspolagala koordinatama bolnica koje je dobila kroz mehanizam UN za dekonflikciju, ali su ti objekti uprkos tome napadani.

Čajko je u januaru 2020. lično izvještavao Vladimira Putina i tadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua o toku operacija, zbog čega se smatra da je morao biti upoznat s djelovanjem svojih jedinica.

Po završetku misije u Siriji odlikovan je titulom Heroja Rusije, dok ga je Velika Britanija u junu 2022. godine uvrstila na listu sankcionisanih osoba zbog podrške režimu Bašara al Asada.

Uloga u Ukrajini

Čajka takođe terete i za navodne ratne zločine u Ukrajini.

General Čajko je 2022. godine komandovao Istočnom grupom snaga Rusije. Jedinice pod njegovom komandom optuživane su za masovna ubistva, mučenja i široko rasprostranjeno uništavanje civilnih objekata u Buči.

Ukrajinski tužioci navode da nemaju dokaze da je Čajko izdavao naređenja za konkretne zločine, ali ističu da su oni počinjeni dok je bio na čelu operacije, piše Index.hr.

Raniji napadi na visoke ruske oficire

U Moskvi je ranije ubijen načelnik Jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Igor Kirilov. Poginuo je u blizini svoje kuće u eksploziji bombe postavljene na električni trotinet.

U ulazu svoje zgrade u Moskvi napadnut je i zamjenik načelnika ruske vojne obavještajne službe GRU Vladimir Aleksejev. Na njega je pucano iz vatrenog oružja, a prema posljednjim informacijama nalazi se u teškom stanju.