Smjena je uslijedila poslije višednevnih protesta u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, čiji su učesnici tražili odlazak Sirskog i povratak smijenjenog ministra odbrane Mihaila Fedorova.

Kritičari su Sirskom zamjerali krut način komandovanja i velike gubitke, dok se Drapati u dijelu ukrajinske javnosti predstavlja kao pripadnik nove generacije oficira, naklonjen vojnim reformama i široj upotrebi bespilotnih sistema.

Drapati, dosadašnji komandant Združenih snaga zaduženih za odbranu sjeveroistočnog pravca, važi za generala koji se najviše istakao tokom rata sa Rusijom.

Tokom 26 godina službe u vojsci napredovao je od poručnika tenkovskih jedinica do jednog od najuspješnijih ukrajinskih borbenih komandanata. Prošle sedmice, u rijetkoj javnoj objavi, poručio je da su ukrajinskoj vojsci potrebne promjene i nova pravila.

„Vjerujem u Oružane snage Ukrajine, koje su sposobne da uče, razvijaju tehnologiju, štite ljude i omogućavaju komandantima da preuzmu odgovornost za ishod“, napisao je na Fejsbuku u objavi kojom je podržao smijenjenog ministra odbrane Mihaila Fedorova.

Vojni uspon i operacije

Drapati je na bojištu angažovan još od 2014. a poznat je postao po snimku proboja barikada u Marijupolju, kada su rastjerani demonstranti koji su blokirali policijsku stanicu. Nakon toga Ukrajina je zauzela taj pobunjeni grad, koji je postao središte neonacističke jedinice Azov.

U sukobu sa organizovanim "opolčencima" Donjecke narodne republike nije bilo lako kao protiv civila u Marijupolju. Pokušali su probojem duž granice odsjeći Donjeck od Rusije, ali bezuspješno, pa se morao probijati iz okruženja.

Ruski istražni organi ranije su ga u odsustvu optužili za učešće u napadima na naselja u Donbasu tokom 2017. i 2019. godine.

Nakon početka uključivanja ruske vojske u rat, u februaru 2022. godine, Drapati je postao komandant kojem su povjeravani najkritičniji dijelovi fronta. Bio je komandant operacija koje su prisilile ruske snage da se povuku na desnu obalu Dnjepra i prepuste Herson.

U ljeto 2024. zaustavio je ruski prodor kod Harkova, stabilizovao liniju fronta, a ubrzo potom postao najmlađi komandant Kopnene vojske Ukrajine, jedne od najviših funkcija u ukrajinskoj vojsci.

Na toj dužnosti pokušao je da sprovede reforme sistema regrutacije i obuke. Isticao je da želi da podstakne inicijativu i fleksibilnost među vojnicima na prvoj liniji fronta, što je jedna od stalnih linija podjele između "proevropskih" i oficira koji "njeguju" sovjetski model ratovanja.

Ostavka i novi angažman

Međutim, njegov mandat bio je kratak. Nakon što je Rusija u junu 2025. pogodila vojni centar za obuku, pri čemu je poginulo najmanje 12, a ranjeno više desetina ukrajinskih vojnika, Drapati je podnio ostavku, navodeći da osjeća ličnu odgovornost za tragediju.

„Vojska u kojoj komandanti snose ličnu odgovornost za živote ljudi predstavlja živu silu. Vojska u kojoj niko ne odgovara za gubitke umire iznutra“, poručio je tada.

Njegova ostavka izazvala je veliko iznenađenje u Ukrajini. Ubrzo nakon toga imenovan je za komandanta Združenih snaga, funkciju s manjim političkim značajem, ali većim fokusom na borbena dejstva.

U periodu od avgusta do decembra 2025. vodi operaciju ponovnog zauzimanja i potpune stabilizacije linije kod Kupjanska, u koji je ušla ruska vojska.

Drapati je rođen 1982. godine u Kamjanjec-Podiljskom, na zapadu Ukrajine. Diplomirao je 2004. godine na Harkovskom institutu tenkovskih snaga, nakon čega je kao poručnik započeo službu u 72. zasebnoj mehanizovanoj brigadi u Kijevskoj oblasti.

Oženjen je i ima sina i kćerku.

(Glas Srpske)