Referendum u Švajcarskoj: Prijedlog desnice za ograničenje broja stanovnika

Dok predlagači tvrde da štite švajcarski način života, ekonomisti i vlada upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice po ekonomiju ove bogate evropske države.

Prijedlog pod nazivom "Ne Švajcarskoj od 10 miliona" pokrenula je desničarska Švajcarska narodna partija (SVP), najveća stranka u tamošnjem parlamentu još od 1999. godine.

Švajcarski sistem direktne demokratije omogućava da bilo koja inicijativa ide na nacionalni referendum ako prikupi 100.000 potpisa u roku od 18 mjeseci, što je alat koji SVP tradicionalno i vrlo uspješno koristi za nametanje antiimigracijskih tema.

Ako građani zaokruže "da", švajcarska vlada će biti ustavno obavezana da preduzme rigorozne korake kako populacija ne bi prešla granicu od 10 miliona prije sredine vijeka.

Plan predviđa uvođenje "kočnice" u nekoliko faza:

Prvi prag (9,5 miliona stanovnika): Ako Švajcarska dostigne ovaj broj prije 2050. godine, vlada mora uvesti stroga ograničenja na spajanje porodica, izdavanje boravišnih dozvola i odobravanje azila.

Drugi prag (10 miliona stanovnika): Ukoliko se ova brojka ipak premaši, Švajcarska bi bila prisiljena da suspenduje Sporazum o slobodnom kretanju ljudi sa Evropskom unijom.

To bi automatski značilo i gubitak pristupa jedinstvenom tržištu EU, što je stub švajcarske ekonomije.

Argumenti desnice: "Nekontrolisani rast uništava Švajcarsku"

Trenutno oko 27 posto stanovnika Švajcarske nema švajcarsko državljanstvo.

Zagovornici ograničenja tvrde da je priliv radnika, uglavnom iz zemalja Evropske unije, stvorio neizdrživ pritisak na infrastrukturu, tržište nekretnina, škole, transportni sistem i socijalni sistem.

"Nekontrolisana imigracija uzrokuje prebrz rast Švajcarske. Negativne posljedice su opipljive u svim sferama života", poručili su iz SVP-a tokom kampanje.

Zastupnik ove stranke u parlamentu, Thomas Matter, odbacio je optužbe da se radi o radikalizmu: "Nismo protiv imigracije, ali ona mora biti umjerena i kontrolisana. Ranije smo imali kvalitativnu imigraciju, a sada imamo kvantitativnu."

S druge strane, švajcarska sedmočlana vlada (u kojoj sjede i ministri iz samog SVP-a) kolektivno je pozvala građane da odbiju inicijativu.

Vlada upozorava da bi usvajanje ovog plana ugrozilo nacionalnu stabilnost, nanijelo ogromnu štetu ekonomiji i direktno ugrozilo švajcarski prosperitet.

Protiv prijedloga su glasale i jasne većine u oba doma parlamenta, kao i Švajcarska federacija sindikata, Udruženje poslodavaca te "Economiesuisse", glavna krovna poslovna organizacija u zemlji.

Rudolf Minsch, glavni ekonomista organizacije "Economiesuisse", oštro je kritikovao plan desnice: "Ovo je populistički pokušaj da se kompleksni problemi riješe simplificiranim, vještačkim plafonom. Prodaje se iluzija o besplatnom ručku, a to zapravo neće riješiti ni naše probleme sa stanovima ni sa saobraćajnim gužvama."

Demografska realnost i ekonomske brojke

Podaci pokazuju da je švajcarsko stanovništvo raslo znatno brže od susjednih zemalja EU – od 2002. godine, kada je na snagu stupio sporazum o slobodnom kretanju, broj stanovnika je porastao za 23 posto.

Međutim, vladini podaci pokazuju i da je u istom tom periodu ekonomski autput (BDP) porastao za 24 posto, što znači da je ekonomski rast direktno pratio priliv radne snage.

Demografi ističu da Švajcarska, poput većine evropskih zemalja, pati od pada nataliteta i ubrzanog starenja stanovništva.

Očekuje se da će udio ljudi starijih od 65 godina skočiti sa sadašnjih 21 posto na više od 27 posto do 2055. godine.

Bez imigracije, švajcarskom penzionom i zdravstvenom sistemu, kao i tržištu rada, prijeti kolaps.

Philippe Wanner, ekspert za demografiju sa Univerziteta u Ženevi, naglašava da, iako mnoge nacije ograničavaju imigraciju, nijedna zemlja nikada u istoriji nije glasala o eksplicitnom ograničavanju ukupnog broja stanovnika (izuzimajući zakonske mjere kontrole rasta poput nekadašnje politike jednog djeteta u Kini).

Iako desničarski populistički pokreti širom Evrope (poput onih u Njemačkoj, Francuskoj ili istorijskog Brexita u Velikoj Britaniji) uspješno kapitalizuju strah od migracija, u Švajcarskoj bi ishod mogao biti tijesan.

Posljednje ankete pokazuju da je kampanja protiv prijedloga dobila na zamahu u posljednjim sedmicama.

Ipak, predviđa se tijesna trka u kojoj bi tabor protivnika ("Ne") mogao pobijediti sa oko 52 posto glasova.

Da bi inicijativa prošla, nije dovoljno da dobije samo većinu ukupnih glasova građana (popularni glas), već mora dobiti i većinu u većini od ukupno 23 puna i 6 polukantona Švajcarske.

Iako se biračka mjesta otvaraju nakratko u nedjelju, čak 90 posto Švajcaraca glasa putem pošte, tako da se prvi preliminarni rezultati ovog istorijskog glasanja očekuju u nedjelju u popodnevnim satima.