Rezolucija je usvojena sa 407 glasova "za", 92 glasova "protiv" i 142 uzdržanih, a u toku glasanja veliki broj amandmana bio je odbijen.

Osnov rezolucije su, kako se navodi, tektonske promjene koje su nastale u geopolitičkom okruženju i rezultat su ruske vojne agresije na Ukrajinu i drugih međunarodnih izazova.

Kada je riječ o politici EU prema Zapadnom Balkanu, naglašava se da je na Zapadnom Balkanu potrebno da zemlje kandidati i potencijalne zemlje kandidati u potpunosti usklade svoje politike sa ZSBP, posebno s politikom sankcija protiv trećih zemalja.

Ističe se i snažna podrška EP evropskoj budućnosti zemalja Zapadnog Balkana i njihovom dovođenju do statusa punopravnih članica Unije.

U vezi sa BiH poziva se da se donesu ciljane sankcije protiv kako je navedeno destabilizirajućih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika, i pozivaju sve države članice da daju svoj glas za ovaj korak.

Rezolucija izražava zabrinutost u vezi sa sadržajem i "načinom na koji su izmenjeni izborni zakon BiH i Ustav FBiH, s obzirom na to da je visoki predstavnik za BiH, kojeg Republika Srpska ne priznaje, izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam".

Osim toga, rezolucijom se poziva visoki predstavnik i države članice da produže mandat operacije EUFOR "Altea", ali i da se "na odgovarajući način pripreme za alternativne scenarije".

U tekstu se izražava zabrinutost zbog rada komesara za proširenje Olivera Varheljija i "navoda da komesar za susjedstvo i proširenje namjerno nastoji da zaobiđe i potkopa ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama koje hoće da se pridruže Uniji".

Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno ni politički obavezujuće za države članice EU, niti ostale evropske institucije.

BONUS VIDEO: