Ratna zbivanja u Ukrajini otvorila su pitanje stanja atomskih skloništa u Hrvatskoj. U Zagrebu postoji oko hiljadu skloništa, a najpoznatiji je tunel Grič. Dug 350 metara, tunel može primiti i do 2000 ljudi. Međutim, šta je s ostalim skloništima?

Postoje javna, blokovska i kućna, odnosno skloništa u stambenim zgradama, ali mnoga su prenamijenjena ili u lošem stanju.

-Definitivno ne možemo biti zadovoljni ni brojem ni stanjem. Iako smo tu dobri, kad gledamo neke druge europske zemlje. Naravno, s nekim zemljama poput Švicarske ne možemo se mjeriti. Ali nažalost - u zadnjih 20 godina briga i održavanje atomskih skloništa nisu bili adekvatni- kazao je nedavno gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

-Nakon rata niko to nije održavao. Mnogi misle da je to bilo u ingerenciji Kancelarije za upravljanje u hitnim situacijama, međutim ni to nije točno. U ingerenciji je, vjerovatno i sada, Kancelarija za imovinsko-pravne odnose- kaže Pavle Kalinić, stručnjak za međunarodne odnose i sigurnost.

[embed]https://aloonline.ba/vijesti/sarajlije-zabrinute/?fbclid=IwAR04gaDgx57ZV3nXomL-UGdZEdo6ioYxSiCTmUIRWWaxjtdt83f2U8_U1P0[/embed]

Ko upravlja atomskim skloništima? 


Godine 2015. izmijenjen je Zakon o sistemu civilne zaštite, čime su mnogi pravilnici koji su regulisani upravljanje atomskim skloništima stavljeni izvan snage. U novom zakonu skloništa se spominju samo u članku 96. u kojem piše da javnim skloništima upravljaju gradovi. O skloništima koja se nalaze u stambenim zgradama brigu bi trebali voditi suvlasnici zgrada.

-Skloništa su prepuštena, kako ko hoće. Nijedno nije održavano na način da bi se moglo koristiti za ono za što je namijenjeno. I ljudi koji su kupovali stanove u zgradama, tzv. nekadašnji kupci stanarskih prava - oni su suvlasnici svojih skloništa i ta skloništa u pravilu nisu u funkciji. Sklonište mora imati filter, WC, pričuvu hrane, priključak vode, mjesto za spavanje, nešto čime ćete se pokriti. Nažalost, situacija je takva kakva je- upozorava Kalinić.

Kod starijih skloništa problem je i nabavka filtera. Dodaje kako nakon raspada bivše države nema tvornice koja bi radila filtere.

-Svojevremeno ih je Kancelarija za upravljanje u hitnim situacijama nabavljala iz Srbije, valjda zato što su bili najjeftiniji. Međutim, u vladi su bili pritisci da to nama ne treba- tvrdi.

"Treba prilagoditi garaže"


Kada je počela izgradnja podzemnih i javnih garaža, atomska skloništa prestala su se graditi. Ipak, garaže bi se mogle urediti i služiti kao rezervna skloništa.

-Nama je činiti da ona skloništa koja imamo privedemo svrsi. Da se postojeća redovno održavaju i da se grade nova u budućim zgradama i javnim objektima. Naravno, da se i sve postojeće garaže prilagode da mogu služiti za sklanjanje stanovništva. Mislim da je to minimum koji možemo učiniti jer živimo u turbulentnim vremenima. A na ovim prostorima ne možemo računati da nas nešto neće zakačiti- zaključuje Kalinić.

Uz uređena skloništa, Hrvatskoj nedostaju i protokoli za ovakve situacije.