Deponovanje 96 srpskih najznačajnijih domaćih sorti pšenice, ječma, ovasa i raži, koje je odabrao Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, doprinijeće globalnim naporima da se obezbijedi prehrambena bezbjednost budućih generacija - dodaje se u saopštenju.

[caption id="attachment_60184" align="aligncenter" width="900"] FOTO: ALOR.S/EPA/LISE ASERUD[/caption]

U ovoj jedinstvenoj bazi čuva se preko milion uzoraka sjemena iz skoro svih zemalja svijeta.

Domaćini ceremonije koju su organizovali predstavnici norveškog Ministarstva poljoprivrede i hrane i Nordijskog centra za genetske resurse, koji zajednički upravljaju trezorom, izrazili su zadovoljstvo što je Srbija deponovala svoje poljoprivredno sjeme.

Prvo skladištenje sjemena iz Srbije na Svalbardu realizovano je preko međunarodnog projekta čiji je rukovodilac Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, a koji finansira Fond za raspodjelu dobrobiti i Međunarodni ugovor o biljnim i genetičkim resursima za hranu i poljoprivredu - FAO.

- Ogromna čast! Naša zemlja prvi put deponuje sjeme poljoprivrednih biljaka u Svetski trezor na Svalbardu - navela je prethodno ambasada na Tviteru.

Norveški naučnici već 13 godina prikupljaju i čuvaju uzorke sjemena biljaka iz cijelog svijeta.

U takozvanom "Trezoru sudnjeg dana", koji se nalazi u specijalnoj kapsuli na udaljenom norveškom ostrvu Spitsbergen, u arhipelagu Svalbard, skladište se uzorci koji bi tu opstali u slučaju globalne kataklizme.