Grad Zaječar raspisao je oglas za prodaju kompleksa bivše fabrike, a početna cijena iznosi 202,5 miliona dinara, odnosno oko 1,7 miliona evra.

Na prodaju je ponuđen kompleks površine 32.435 kvadratnih metara, koji obuhvata više poslovnih i pomoćnih objekata, garažu i pripadajuće građevinsko zemljište. Nekretnina se prodaje kao jedinstvena cjelina, a početna cijena određena je na osnovu procjene ovlašćenog sudskog vještaka.

Od male radionice do tekstilnog giganta

Timočanka je osnovana 1946. godine kao mala trikotažna radionica, ali je tokom narednih decenija izrasla u jednog od najvećih tekstilnih proizvođača u istočnoj Srbiji.

Ključni razvojni iskorak dogodio se 1978. godine, kada se udružila sa Kožarskom industrijom Standard i postala dio Kožarsko-tekstilnog kombinata Zaječar.

Zapošljavala više od 2.500 radnika

U periodu najvećeg uspona preduzeće je zapošljavalo više od 2.500 radnika i imalo pogone u više gradova istočne i južne Srbije.

Proizvodila je širok asortiman tekstilnih i kožarskih proizvoda, a posebno su bile poznate muške kožne jakne koje su osvajale nagrade na tadašnjim sajmovima.

Krajem osamdesetih godina razmatrana je čak i mogućnost otvaranja fabrike u Bangladešu, što dovoljno govori o tadašnjim razvojnim ambicijama ovog preduzeća.

Ekonomska kriza i raspad Jugoslavije

Sudbina Timočanke gotovo je preslikala sudbinu brojnih industrijskih giganata nastalih u bivšoj Jugoslaviji.

Ekonomska kriza devedesetih godina, raspad zajedničkog tržišta, međunarodne sankcije i gubitak velikog broja kupaca doveli su do sloma poslovanja. Kombinat je podijeljen na više dijelova, a tekstilni i kožarski sektor završili su u dugotrajnim stečajnim postupcima.

Imovinu nekadašnje fabrike 2005. godine kupio je Grad Zaječar s namjerom da zemljište prenamijeni i pronađe novog investitora, ali više od dvije decenije kasnije kompleks i dalje čeka novu namjenu.

Sudbina kakvu su doživjeli mnogi giganti

Priča o Timočanki podsjeća na sudbinu brojnih industrijskih preduzeća iz bivše Jugoslavije koja nisu uspjela da prežive tranziciju, privatizaciju i promijenjene tržišne uslove.

Među njima su Kamensko, Varteks, Jugokeramika, Dalmatinka iz Sinja i riječki Torpedo, kompanije koje su decenijama zapošljavale hiljade radnika i bile nosioci privrednog razvoja svojih sredina, a danas su njihove nekadašnje fabrike uglavnom zatvorene, zapuštene ili čekaju nove investitore.

 

(Blic)